Predavači na susretu su bili suradnik Tiskovnog ureda i magistar komunikacijskih znanosti don Danko Kovačević, profesor hrvatskoga jezika don Vedran Torić i doc. dr. sc. Ana Jeličić sa Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Don Danko je nazočne pozdravio uime voditeljice Tiskovnog ureda doc. dr. Silvane Burilović Crnov. Nadalje je don Danko u predavanju govorio o komunikaciji koju je definirao sebedarjem, razlozima zašto katolički novinari komuniciraju i na koji način trebaju primjećivati, prosljeđivati, pripremati i dijeliti vijesti. Analoški je pojasnio koja je važnost umrežavanja svih, rekavši da su oni koji se bave službom komunikacije kao krvožilni, živčani ili endokrini sustav, oni koji omogućavaju pozitivnu promjenu u tijelu, Crkvi.

Istaknuo je i činjenicu da je već došlo vrijeme da svaka župa ima medijskog suradnika koji će povezivati sve ono što i ostali župni suradnici te se truditi oko toga da nađu način kako ljude zainteresirati za ono uzvišeno, dobro i lijepo u Crkvi. Dodao je kako je u današnjem svijetu iznimno važno u trenutku donošenja odluka u Crkvi, odmah promišljati i o tome kako to komunicirati. Nadalje, komunikatori trebaju biti među ljudima i svoju pozornost usmjeriti na ljude oko sebe i osluškivati koje su njihove muke, želje i potrebe. Potom je okupljenima približio najvažnije naglaske temeljnih dokumenata crkvenoga učiteljstva o komunikaciji te ih na tragu tih dokumenata potaknuo da uvijek zdušno nastoje oko navještaja Kristova uskrsnuća i da budu oni koji siju radost i mir u svijetu u kojem prevladavaju loše i lažne vijesti.

Don Vedran je prisutnima pojasnio česte pravopisne greške u novinskim tekstovima te na primjerima pokazao kako ispravno pisati. Na kraju je svima zaželio sve najbolje u budućem radu te im zahvalio na svemu što čine za Crkvu. Dr. Jeličić je govorila o dezinformacijama i pogodnostima u kojima se one šire u suvremenom društvu koje, kako je rekla, teško prihvaća istinu i loše interpretira činjenice. Većina ljudi danas komunicira putem društvenih mreža na kojima se pogoduje širenju laži za koju se pronalaze razni eufemizmi pa ju se naziva pogreškom, neprovjerenom informacijom, alternativnom činjenicom i slično, istaknula je. Laž se danas kreira i distribuira te svatko od nas, direktno ili indirektno, sudjeluje u tome dijeljenjem neprovjerenoga sadržaja, dodala je. 

Potom je govorila o raznim vrstama dezinformacija i zaključila kako su pogubne za znanje, informiranost i uvjerenja te u konačnici i na djelovanja i izbore. Savjetovala je svima da, kao pasivni konzumenti, ali isto tako i kreatori raznih sadržaja na društvenim mrežama, uvijek provjeravaju tko je autor nekog sadržaja, koji su mu izvori, ima li pouzdanih referenci, koji je datum objave, kakve su fotografije unutar njega i slično. Potakla je da medijske dopisnike da budu oprezni kod informacija koje konzumiraju i dodala kako je potrebno trajno raditi na medijskom opismenjivanju. Na kraju predavanja je istaknula kako je njihova temeljna zadaća da informiraju i da uvijek objavljuju one vijesti koje su istinite, autentične, od kojih ljudi imaju koristi i koje su pouzdane, provjerljive i precizne, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.