U svojim su predavanjima osvijetliti Jeronimovu osobnost iz različitih perspektiva. Prikazali su uzvišenost njegova lika u svijetlu tolikih kvaliteta, odnosno lica koja je pokazao u svom životu, kao vrsnog znanstvenika, egzegete, bibličara, prevoditelja, polemičara, odgojitelja duhovnika i askete.

Glavni organizator Međunarodnog znanstvenog skupa je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu koji je osnovao 2019. godine znanstvenu ustanovu Centar za istraživanje djela i misli sv. Jeronima tzv. Hieronymianum. Njezin voditelj je dr. sc. Ivan Bodrožić, vrsni poznavalac crkvenih otaca i profesor patrologije na KBF-u u Splitu. Glavni su ciljevi Centra prevođenje cjelokupnog opusa sv. Jeronima i održavanje znanstvenih skupova. Tako se ove godine ukazala izvrsna prilika da se povodom tridesete obljetnice Splitsko-dalmatinske županije, čiji je zaštitnik upravo sv. Jere, upriliči znanstveni skup u sklopu programa „Dani sv. Jeronima“. Znanstveni skup organiziran je pod pokroviteljstvom KBF-a i Splitsko-dalmatinske županije.

Prvi se nazočnima obratio župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban. U pozdravnom govoru istaknuo je kako se 30. rujna obilježava jubilarna trideseta obljetnica formiranja županije kao političko-teritorijalne institucije te peta obljetnica otkako je županija svečano proglasila sv. Jeronima za svoga zaštitnika. „Mnoge kolege iz Hrvatske i Slovenije znaju mi reći da se ne zna gdje je rođen sv. Jeronim, pa ga se ne smije prisvajati. No, ja im odgovorim da smo svi mi baštinici Jeronimove ostavštine“, istaknuo je Boban. Veličina sv. Jeronima je svjetskih razmjera o čemu svjedoči i istraživanje jedne renomirane američke agencije koja je uvrstila sv. Jeronima među sto najutjecajnijih ljudi svih vremena. „Ponosni smo što smo pokrovitelji ovoga znanstvenoga skupa koji se odvija u sklopu manifestacije ‘Dani sv. Jeronima’. Pa neka nam njegov zagovor i ovaj znanstveni skup budu na korist“, zaključio je Boban.

Prisutnima se obratio predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije Mate Šimundić koji je pozdravio domaćina, organizatore i predavače. U govoru je istaknuo kako su župan i Županijska skupština pokrenuli inicijativu da Zračna luka Split dobije ime svetog Jeronima. Na taj način svakomu tko dođe u Dalmaciju poslala bi se poruka da je došao u zemlju koja je prožeta kršćanskim vrijednostima, kazao je Šimundić.

Nakon njega, u ime domaćina, prisutnima se obratio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo-Frankopan Velić. Najprije je iskoristio priliku čestitati predstavnicima civilne vlasti na obilježavanju dana Županije te organiziranju manifestacije u čest sv. Jeronima. Čestitao je glavnom organizatoru dr. sc. Ivanu Bodrožića na nagradi koju je dobio u ime Splitsko-dalmatinske županije na Svečanoj skupštini koja se održala 28. rujna u HNK-a u sklopu programa „Dani sv. Jeronima“.

Na kraju pozdravnih govora prisutnima se obratio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. sc. Šimun Bilokapić. „Vjerujem da su se današnji izlagači potrudili za svoje teme istražiti mnogobrojne spise sv. Jeronima. No, usudio bih se kazati kako nisu današnji izlagači istraživali sv. Jeronima nego je on propitivao i istražio njih. Njegovi stavovi i misli danas su ispit savjesti cjelokupnoj Crkvi“, kazao je Bilokapić. Istaknuo je da se u svojem znanstvenom radu jednom susreo s djelima sv. Jeronima. Njegov stav o tome smije li netko oduzeti sebi život mjerodavan je i danas u Crkvi. Naime, sv. Jeronim je izrekao pravorijek da si nitko nema pravo oduzeti vlastiti život osim u situaciji obrane vlastite nevinosti i čistoće. U tom smislu ne bi se radilo o samoubojstvu već o mučeničkoj smrti.

„Poštovani, raduje nas vaš dolazak, na poseban način vas predavača. Vaša predavanja, promišljanja, viđenja o ovoj starokršćanskoj veličini, s teološke i svake druge perspektive, s nestrpljenjem očekujemo. Svima vama želim ugodan i plodonosan rad na ovom Međunarodnom znanstvenom skupu“, zaključio je Bilokapić. Na kraju je svečano otvorio Znanstveni skup o sv. Jeronimu.

Predavanja su bila podijeljena u tri sesije. U svakoj sesiji izlagalo je šest predavača. Cijeli Znanstveni skup moderirala je Maja Rončević, a svaku pojedinu sesiju i raspravu posebno bi moderirao jedan od odabranih predavača. Prvi predavač u prvoj sesiji bio je glavni organizator skupa Ivan Bodrožić koji je govorio o temi „Božje milosrđe kao temelj nadnaravne antropologije prema svetom Jeronimu.“ Autorovo izlaganje temeljilo se na Jeronimovoj borbi protiv pelagijanizma. Naime, oni su smatrali kako se čovjek može spasiti na temelju vlastitih napora te kako čovjek može biti pravedan, odnosno bez grijeha. Predavač razlikuje pojmove apsolutne i relativne pravednosti. Samo Bog može biti apsolutno pravedan, odnosno bez grijeha, a čovjek može biti tek relativno pravedan, odnosno pravedan uz Božju milost. Nijedan se čovjek ne može spasiti vlastitim snagama već mu je nužna Božja milost.

Drugo predavanje održao je Taras Barščevski, svećenik Križevačke eparhije i profesor svetopisamskih predmeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, o temi „Domaćin koji iz svoje riznice vadi novo i staro. Sveti Jeronim tumač Matejeva evanđelja“. Komentar Matejeva evanđelja Jeronim je napisao gotovo pred sam kraj života. Napisao ga je u svega dva tjedna na poticaj prijatelja Euzebija Kremonskog. Jeronim u komentaru pokušava dati povijesno tumačenje (secundum historiam), no jednaku važnost daje mnogostrukim alegorijskim interpretacijama pojedinih dijelova evanđelja nazivajući to cvijećem duhovnog razumijevanja.

Treće predavanje održao je Stipo Kljajić, profesor biblijskih znanosti na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, o temi „Jeronimov komentar knjige o Joni“. Izlagač se posebno osvrnu na dvije negativne karakteristike u Jeronimovom komentaru Knjige o Joni. Naime, Jeronim u Joni vidi pralik Isusa Krista te u svakoj situaciji pokušava egzegetski utemeljiti povezanost među njima. U nekim slučajevima takva egzegeza čini se pomalo nategnuta. Ponekad se stječe dojam da Jeronim pokušava rezervirati Božansko milosrđe samo za Izabrani narod, odnosno samo za Crkvu. Njegov stav, koji se da iščitati iz njegovoga Komentara, može se razumjeti u kontekstu Jeronimovih borbi protiv raznih krivovjerja.

Četvrti predavač bio je Benoît Jeanjean, profesor latinskog jezika na sveučilištu Université de Bretagne Occidentale u Brestu, o temi „Sveti Jeronim u srazu s krivovjerjima“. Predavač je analizirao mnogobrojne Jeronimove tekstove u kojima je na temelju Svetoga pisma pobijao onodobne hereze. Na poseban način osvrnuo se na origenizam i pelagijanizam.

Peto predavanje održao je Marcin Wysocki, profesor na Odsjeku za crkvenu povijest i patrologiju pri Sveučilištu Ivana Pavla II. u Lublinu, o temi „ Radije bi trebalo ojačati vezu izmjenom pisama. Sveti Jeronim kao autor pisama“. Vrlo važan dio Jeronimova opusa su njegova pisma. On je ostavio snažan utjecaj na kršćansku epistolografiju. Predavač je opisao najvažnije značajke Jeronimove epistolografije.

Šesto predavanja održala je Delphine Viellarda, članica Međunarodnog udruženja za patrističke studije, o temi „Jeronim kao povjesničar u djelu De viris illustribus“. Predavačica je analizirala djelo „De viris illustribus“ u kojemu sveti Jeronim piše o svim komentatorima i vrsnim poznavaocima Svetoga pisma od Isusa Krista do četrnaeste godine vladavine cara Teodozija.

Nakon kratkog predaha u drugoj sesiji prvo predavanje održala je Vanda Kraft Soić, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, o temi „Sveti Jeronim nasljedovatelj siromašnog Krista“. Jeronim u jednom od svojih djela govori kako siromaštvo po sebi nije krepost ukoliko se ne prihvati zbog Krista. Ne posjedovati ništa osim Krista pridonosi duhovnom bogatstvu, zaključuje predavačica.

Drugo predavanje održao je Bazyli Degórski, profesor patrologije i doktrine na Angelicumu i Teresianumu, o temi „Lice svetog Jeronima kao redovnika“. Obično se Jeronima portretira kao monaha, pustinjaka i vrsnog poznavaoca Svetoga pisma. No, on je također, prema svjedočanstvima pojedinih spisa, živio i u zajednici. Jeronim je živio itekako svoj redovnički poziv te ga je shvaćao kao radikalno življenje evanđelja, ispunjeno ljubavlju prema Bogu i pažnjom prema subraći koji su s njime dijelili ovaj sveti ideal.

Treće predavanje održala je Luciana Mirri, profesorica dogmatskih predmeta na Franjevačkom i Dominikanskom studiju u Bologni, o temi „Sveti Jeronim kao odgajatelj asketa“. Mnogobrojne zanimljive ličnosti sazrijevale su duhovno pod Jeronimovim asketskim vodstvom. Predavačica je istaknula da je sv. Jeronim bio vrstan pedagog, ali i očinska figura koja je znala druge upućivati u duhovne stvarnosti.

Četvrto predavanje održala je Roberta Frenchi, profesorica starokršćanske književnosti na Sveučilištu u Firenci, o temi „ Od erotske do asketske žudnje. Jeronimova pisma i Pjesma nad pjesmama“. Jeronim je smatrao da je žudnja neizbježni dio ljudskoga stanja. Shvatio je, ako želi prevladati tjelesnu žudnju, da mora svoju energiju i duh zaokupiti ljubavlju prema duhovnome, odnosno prema Kristu. Tako je svoju žudnju kanalizirao kroz molitvu, čitanje Svetoga pisma i ljubavlju prema Kristu. Erotska žudnja, na takav način, preobražava se u asketsku žudnju, kazala je Frenchi.

Peto predavanje održala je Andrea Filić, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, o temi „Odgojitelj odgojiteljicâ. Savjeti majkama u pismima svetog Jeronima“. U pismima svetog Jeronima moguće je pronaći mnogobrojne savjete majkama. Premda se u većini slučajeva Jeronim referira na odgoj djevica, njegovi pojedini savjeti mogu se primijeniti i na suvremeni odgoj. Zadivljujuće, Jeronim progovara o važnosti prvih godina za odgoj djeteta, važnosti uključivanja šire obitelj u odgoj djeteta, učenje kroz igru, važnosti fizičkog posla, odabiru djetetova društva, brizi o ispravnoj prehrani i vanjskom izgledu.

Šesto predavanje održala je Maja Rončević, doktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, o temi „Jeronimovo mladenačko poimanje prijateljstva u svjetlu antičkog ideala prijateljstva“. Sveti Jeronim u svojim pismima pokazuje intenzivnu potrebu za prijateljstvom te često apostrofira prijateljstvo kao jedan od važnijih ideala kojemu teži i na koji potiče svoje sugovornike. U izlaganju predavačica istražuje antička vrela koja oblikuju Jeronimovo mišljenje i poimanje prijateljstva te način na koji on uklapa antički ideal u koncept monaškoga života za koji se odlučio. Nakon završetak druge sesije održana je rasprava.

Treća sesija bila je posvećena svetom Jeronimu u književnosti i umjetnosti. Prvo predavanje održala je Vesna Badurina Stipčević, zaposlenica na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, o temi „Sveti Jeronim u hrvatsko-glagoljskim izvorima“. Raznovrsne glagoljske legende o svetom Jeronimu potvrđuju njegovo posebno mjesto u hrvatskoj književnosti. Prema tradiciji, smatran je autorom i zaštitnikom glagoljice i glagoljaštva.

Drugo predavanje održao je don Mladen Parlov, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, o temi „Lica svetog Jeronima u Marka Marulića“. Predavač je izložio vidove života sv. Jeronima koji su bili posebno zanimljivi Maruliću. Ističe da Marulić dokazuje njegovo dalmatinsko podrijetlo te analizira Jeronimove spise koji su bili nadahnuće za pojedine Marulićeve spise.

Treće predavanje održao Kristijan Kuhar, znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, o temi „Lice svetog Jeronima u štrigovskoj pobožnosti i umjetnosti“. Rodno mjesto sv. Jeronima je Stridon, a ono se danas ubicira u Štrigovi u Međimurju. Predavač istražuje narodne običaje i pučke pobožnosti vezane uz sveca.

Četvrto predavanje održao je Josip Belamarić, profesor na Odsjeku povijesti umjetnosti splitskog Filozofskog fakulteta, o temi „Sveti Jere Nikole Firentinca u kapeli bl. Ivana Trogirskoga“. Predavač analizira autorstvo i izgled kipa sv. Jere u kapeli bl. Ivana Trogirskoga oko čega i u današnjoj literaturi ima prijepora.

Peto predavanje održao je Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti i vodeći hrvatski stručnjak za slikarstvo i kiparstvo u Dalmaciji od 15. do 19 stoljeća, o temi „Sveti Jeronim u umjetnosti Novoga doba u Dalmaciji“. Predavač u izlaganju analizira različite umjetničke prikaze sv. Jeronima na slikama i kipovima u Dalmaciji kroz povijest.

Posljednje predavanje održala je Anamarija Runtić, studentica Povijesti umjetnosti na rimskom sveučilištu La Sapienza, o temi „Prikaz svetog Jeronima u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu“. Predavačica analizira ikonografski razvoj fresaka i umjetničkih djela koja se nalaze u crkvi sv. Jeronima u Rimu.

Na kraju treće sesije održana je rasprava, nakon čega je glavni organizator, održao završni govor zahvalivši svima na sudjelovanju, posebno predavačima na uloženom trudu i sudjelovanju. Na kraju je zaželio da sve skupa prati zagovor sv. Jeronima.

Tekst i foto: Ljubo Jermelić