Split, (IKA) – U crkvi Sv. Ante na Poljudu u Splitu 11. srpnja slavljena je misa u povodu blagdana sv. Benedikta, zaštitnika Europe. Misno slavlje predvodio je dr. Mladen Parlov uz koncelebraciju dr. Bernardina Škunce, dr. Josipa Marcelića i fra Nikice Devčića. Na misi su bili brojni Splićani među kojima i članovi Hrvatske udruge Benedikt predvođeni predsjednikom dr. Vidom Popovićem, te gostom, prijateljem iz Tomislavgrada dr. Matom Tadićem.
Misu je, za svoje članove i druge štovatelje sv. Benedikta, organizirala Hrvatska udruga Benedikt koja je nedavno proslavila petu obljetnicu plodnog djelovanja. U propovijedi dr. Parlov je, govoreći o životu i djelu svetog Benedikta, jednog od suzaštitnika Europe, koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u temeljima kršćanske Europe, istaknuo određene sličnosti između vremena u kojem je živio sv. Benedikt, tj. kraja 5. i prve polovine 6. st. te današnjeg vremena. U Benediktovo vrijeme, rekao je dr. Parlov, “ondašnji se svijet raspadao, kako zbog moralne dekadencije tako i zbog provale novih naroda na rubove Rimskog carstva, koje se pod pritiskom tih naroda na koncu potpuno raspalo. Benedikt se, po Božjem nadahnuću, povukao iz svijeta u raspadu kako bi tom istom svijetu bio iznova vraćen, tj. darovan kao sjeme obnove i polog novoga. Trebalo je čekati da stoljeća prođu, a da ono novo nastane i nastalo je, u blizini benediktinskih samostana niknula su nova naselja, a potom i novi gradovi, nova društva, niknula je nova, kršćanska Europa. Benediktova duhovna djeca su, kako reče papa Pavao VI., križem, knjigom i plugom, postavili temelje te nove, kršćanske Europe. Danas, slično kao i u Benediktovo vrijeme, Europa se nalazi pred raspadom; kako zbog moralne dekadencije tako i zbog pritiska migracijskih valova koji zapljuskuju umornu i dezorijentiranu Europu. Slično Benediktu i nas, suvremene kršćane Bog poziva ne na bijeg iz svijeta nego na sijanje novog sjemena kršćanske nade i radosti. A imamo se pravo nadati i radovati jer je uskrsli Krist već pobijedio sile zla i tame – grijeh, smrt i đavla – kako bi nama i svim ljudima ponudio život u slobodi, slozi i radosti. Odgovorni smo za svijet u kojemu živimo, ali na način da smo pozvani sijati sjemenje nade i radosti i ne pitati kada će žetva. Žet će možda netko drugi, neki drugi budući naraštaji; mi tek budimo zahvalni da nam je pružena mogućnost da sijemo”.
Dr. Parlov je istaknuo da je “na svima nama da u skladu sa svojim mogućnostima nastavimo živjeti i promicati djelo svetog Benedikta i da svakodnevnim primjerom i svojim djelima budemo promicatelji žive vjere”. Po završetku mise članovi Hrvatske udruge Benedikt i njihovi prijatelji nastavili su proslavljati blagdana svetog Benedikta kroz prigodnu večeru i druženje.