Split, (IKA) – Svečanim koncelebriranim misnim slavljem na splitskoj rivi i ophodom s moćima sveca u Splitu je 7. svibnja proslavljena svetkovina sv. Dujma, zaštitnika grada i Splitsko-makarske nadbiskupije. Deseci tisuća vjernika okupili su se na svečanom misnom slavlju koje je na splitskoj Rivi predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zajedno s domaćinom splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom Marinom Barišićem, umirovljenim nadbiskupom Antom Jurićem, biskupima hvarsko-bračko-viškim Slobodanom Štambukom, dubrovačkim Želimirom Puljićem, šibenskim Ante Ivasom, kotorskim Ilijom Janjićem te osamdesetak svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih sa svojim provincijalima.

Razmišljanja u propovijedi na misi slavljenoj na improviziranom oltaru ispred crkve Sv. Frane na Trgu dr. Franje Tuđmana zagrebački nadbiskup temeljio je na evanđeoskom ulomku u kojem se Isus predstavlja kao pastir dobri koji život svoj polaže za ovce. Pritom je istaknuo činjenicu kako suvremeni čovjek s prezirom odbacuje ulogu ovce i pojam stada, premda, kako je rekao, nažalost često upravo tako živi.
Jedna od najuočljivijih pojava današnjeg društva je omasovljenje. Tisak, televiziju i internet nazivamo sredstvima društvenog priopćavanja, masmedijima ne samo zato što izvješćuju mase, već i zato što ih oblikuju, omasovljuju. Mi često puta niti ne primjećujemo kako se slijepo prepuštamo mnogim načinima manipulacije i lažnog uvjeravanja. Drugi stvaraju modele blagostanja i ponašanja, ideale i ciljeve napretka, a mi ih slijedimo; uvjetovani reklamama slijedimo ih sa strahom da ne bismo zaostali. Hranimo se svime što nam nude, odijevamo se kako nas uče, u govoru se služimo frazama većine, po onoj: tako svi čine, upozorio je kardinal Bozanić.

Kristove riječi su snažne i životne i za crkveni i za društveni i narodni život. I u našoj domovini Hrvatskoj, kako danas tako i kroz povijest, uvijek je bilo i pastira i najamnika i kradljivaca i vukova. Jako dobro znamo kako nije bilo nevažno kakvi su nas pastiri čuvali i branili i kako su se skrbili za opće dobro. Poznato nam je i to kako smo se kao narod poput ovaca, da iskoristim ovu evanđeosku sliku, dali zavoditi kojekakvim zabludama i nasjedati raznim podvalama izvana i iznutra koje su na suptilan način rastakale naše narodno biće, unosile nemir i potencirale podjele. Zar toga nema i danas? Nerijetko nam se baci kost oko koje se glođemo, a da se uopće ne pitamo odakle je pala i s kojom namjerom. Često se zabavljamo rubnim temama koje se vješto nameću i podgrijavaju, a toliko toga bitnoga nam promiče što svima onima koji imaju sumnjive namjere otvara široko polje manipuliranja. Ne dajmo se manipulirati, a još manje zadovoljiti se samo mrvicama koje nam se serviraju. U svim bitnim pitanjima propitkujmo razloge, tražimo odgovore i nastojmo angažirano sudjelovati u društvenim tokovima. Isto tako, ne nasjedajmo olako na priče koje imaju za cilj stvarati razdor kako u narodu tako i u Crkvi. Njegujmo i jačajmo naše unutarnje veze. Klonimo se parola, velikih riječi, tobože tajnovitih otkrića i blještavih obećanja, nego svi zajedno poradimo da naše zajedništvo bude bazirano na istinskom međusobnom uvažavanju i solidarnosti svih sastavnica našega društva, rekao je kardinal Bozanić.

U ovom vremenu, kad naša Domovina odgovora na mnoge unutarnje i vanjske izazove te se nalazi pred važnim odlukama koje će snažno utjecati na našu budućnost, važno je biti zajedno, stvoriti ozračje spremnosti da čujemo jedni druge, omogućiti sudjelovanje mnogih koji imaju što reći te mogu dati koristan doprinos našim zajedničkim nastojanjima. Ponovno ističem da smo kao vjernici pozvani biti odgovorni građani sa snažnim osjećajem za dostojanstvo svakog čovjeka i dobro čitave zajednice. Živimo u ozbiljnom vremenu kad nam je potrebna razboritost i mudrost, zajedništvo, velikodušno služenje i djelovanje za opće dobro te nadasve vjernički angažman koji uključuje širenje obzorja nade i stvaranje zdrave klime povjerenja u našem društvu. Pitanje povjerenja je jedno od temeljnih pitanja u našem narodu. Bez uzajamnog povjerenja nema kvalitetnih međuljudskih odnosa, nema niti zdrave gospodarske klime, poručio je kardinal Bozanić.

Sakramenti, to veliko blago koje nam je Krist ostavio, trebali bi postati dijelom našeg života kako bi svi zajedno rasli u svetosti. Neka se iz usta vjernika češće čuju riječi blagoslova i Božji će blagoslov počinuti nad nama, nad našim obiteljima, a bit će blagoslovljeno i djelo naših ruku. Sve pozivam, vratimo se Kristu, našem dobrom pastiru i neće nam ništa uzmanjkati. S povjerenjem u Boga i njegovu providnost njegujmo i podižimo život u našim obiteljima. Ne ustručavajmo se primiti blagoslov koji nam Bog šalje preko djece. Neka se među nama vjernicima sve više razvija solidarnost i spremnost na pomoć kako materijalne poteškoće ne bi bile razlogom zatiranja života i zaziranja od života, poručio je kardinal Bozanić.

Mnogi griješe, rekao je u nastavku kardinal, kad Crkvu promatraju samo kao jednu od institucija i to ponajčešće pod vidom vlasti i moći. Nesmotreno previđaju ili pak namjerno ignoriraju temeljnu istinu o Crkvi kao zajednici koju je Krist utemeljio da ljude poveže s Bogom i međusobno. Tko to ne uzima u obzir ne može razumjeti Crkvu i njezino djelovanje. Nažalost, često se, i to u valovima, pogled javnosti nastoji usmjeriti samo na neke sporadične i ekscesne pojavnosti u Crkvi. Nerijetko se to zna činiti rječnikom koji se lako može okarakterizirati govorom mržnje. To je nažalost za neke postalo gotovo normalno i uobičajeno te i mnoge institucije koje su inače vrlo osjetljive na govor mržnje kad su u pitanju Crkva i njezini vjernici uporno šute. No, biblijskim rječnikom rečeno ništa novo pod suncem. Crkva je, otkad postoji, na ovaj ili onaj način bila proganjana i stalno je poput svoga utemeljitelja Isusa Krista bila znak osporavan. Sve je to za nas vjernike izazov i poticaj da što vjerodostojnije živimo svoj kršćanski poziv i damo istinsko svjedočanstvo vjere i ljubavi ljudima našega vremena, rekao je zagrebački nadbiskup. Na kraju propovijedi podsjetio je kako se u Crkvi toga dana slavi Dan molitve za duhovna zvanja te je istaknuo kako su nam danas potrebni sveti i uzorni svećenici, redovnici i redovnice te Kristovi vjernici laici po uzoru na Krista dobroga pastira.

Nadbiskup Barišić rekao je kako nam pred izazovima i poteškoćama sv. Dujam poručuje da ne promatramo događaje pasivno, očima kroničara, nego da budemo njihovi protagonisti i tumači srcem proroka. Mi, potomci Dujma, njegov primjer želimo slijediti i zato mu danas kličemo: moli za nas Krista u sve vrijeme, poručio je nadbiskup Barišić.

Bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa i Franjevačkog klerikata ravnali su ceremonijama, a za nesmetana događanja pridonijeli su i sjemeništarci i gimnazijalci sa svojim odgojiteljima. Kao i svake, i ove je godine zahvaljujući župniku don Zdenku Braliću svečani ophod sa svečevim moćima bio bogato organiziran, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, udruge domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Animator slavlja bio je don Ante Mateljan, a pjevao je veliki mješoviti zbor od oko 300 pjevača iz splitskih župa pod ravnanjem mo Šime Marovića, katedralnog kapelnika, uz pratnju splitskog Brass kvinteta, te orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac Mačina i nastupe solista. Uz splitskoga gradonačelnika Zvonimira Puljića misi su nazočili i predstavnici civilnih vlasti na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom.

Devetnicu pred blagdan predvodili su i propovijedali redovnici grada Splita, a posljednju večer u tijeku svečane večernje propovijedao je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić.

Na misama se izmijenilo sedam župnih zborova: Gospa od Pojišana, Sv. Stošija iz Zadra, Gospa od Ružarja (Lučac), Marija Pomoćnica (Kman), Sveta Trojica (Poljud), Sv. Frane (Obala), Gospa od Zdravlja (Dobri). Koncerte su održali orguljaš Pavao Mašić i orguljašica Borna Barišić, Mandolinsko društvo Sanctus Domnio, Zbor sestara milosrdnica, Splitski djevojački komorni zbor, Pučki kantači iz Kaštel Kambelovca, Mješoviti komorni zbor Modo diverso. Vrhunac glazbenih događanja je bila izvedba oratorija Dujmova oporuka za koji je tekst napisao don Ante Mateljan. Taj oratorij za soliste, mješoviti zbor, orkestar i orgulje uglazbio je mo Šime Marović, a pod njegovim ravnanjem u izvedbi su sudjelovali Mješoviti pjevački prvostolni zbor, Orkestar HNK Split i klapa Reful.