Split, (IKA) – U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu počela je 25. kolovoza Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tema je ovogodišnje ljetne škole, koja traje do 27. kolovoza, a koja se već 14. godinu održava u Splitu, “Koncilske teme u nastavi vjeronauka”. Pozivu na sudjelovanje odazvalo se više od 300 kateheta i katehistica iz cijele Hrvatske.
Susret je počeo molitvom koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice OŠ Jesenice, a okupljenima se prvo obratio mr. Josip Periš, voditelj povjerenstva Katehetske škole, koji je pozdravio splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Marina Barišića, predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivicu Pažina kao i sve djelatnike i suradnike ureda, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinka Filipovića, zamjenika ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Roka Andričevića, profesore KBF-a u Splitu na čelu s dekanom prof. dr. Antom Mateljanom, predavače i voditelje radionica te sve okupljene vjeroučitelje.
Upoznavajući sudionike s programom toga stručnog skupa, pojasnio je kako je cilj ovogodišnje katehetske škole osvijetliti neke značajnije koncilske teme kroz prizmu vjeronauka u školi, a kako je izbor teme određen 50. obljetnicom održavanja Drugoga vatikanskog koncila, najvažnijeg crkvenog događaja prošlog stoljeća koji svojim dokumentima i smjernicama još uvijek pokazuje novo lice Crkve. Istaknuo je i da tko iščitava koncilske dokumente uviđa koliko su još uvijek aktualni i zahtjevni te uvelike usmjeravaju put Crkve u 20 st. Prof. dr. Ivica Pažin dodao je da su 16 koncilskih dokumenata, konstitucija, dekreta i deklaracija Crkvu otvorili svijetu i svijet približili Crkvi. Upravo taj susret Crkve i svijeta simbolično se očituje u vjeronauku u školi.
Nadbiskup Barišić kazao je kako je uvijek ugodno i lijepo biti s vjeroučiteljima koji nose veliku odgovornost za buduće naraštaje i koji vjeruju da mogu intelektualno i duhovno rasti te kako je ponosan što se ovakav skup ponovno događa u Splitu. Istaknuo je kako je tema zanimljiva jer se Drugi vatikanski koncil, za koji kažu da je pastoralni, još odvija, a područja koje obrađuje važna su i prepoznatljiva u društvu. Vjeroučiteljima je poručio da su pozvani nastaviti isti rad i aktivnost kao koncilski oci. Izrazio je dobrodošlicu u Split i svima zaželio uspješnu školu za koju se nada da će im biti ohrabrenje i osvježenje u daljnjem radu.
Uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta okupljene je pozdravio prof. dr. Roko Andričević, koji je istaknuo kako je obrazovanje kamen temeljac društva, a njegov najvažniji dio su učitelji i profesori od kojih je očekuje stručnost i znanje. Da bi se u tome uspjelo potrebno je neprestano doškolovanje kakvo pruža ljetna katehetska škola. Pohvalu projektu katehetske škole te ozbiljnost i trud koji se u nju iz godine u godinu ulaže kao i teme koje se obrađuju, uputio je prof. Vinko Filipović, koji je vjeroučiteljima zaželio uspješnu narednu školsku godinu ispunjenu profesionalnim i duhovnim napretkom, svjesni da svojim svjedočenjem u život uvode ono što je ovom društvu najvrjednije, djecu.
Prvog dana škole, održana su dva predavanja “Značaj Drugoga vatikanskog koncila danas” dr. Edvarda Punde, i “Vjeronauk u školi kao povlašteno mjesto odgoja za društvenu odgovornost” prof. dr. Ružice Razum.
Dr. Punda, duhovnik bogoslova CBS-a Split i viši asistent na katedri fundamentalne teologije na KBF-u u Splitu, sagledao je novost Drugoga vatikanskog koncila koja živi i danas. Predstavio je Koncil ne samo kao najvažniji događaj u Crkvi u 20. st. nego kao događaj Crkve, događaj u kojem je ona izrekla samu sebe i pod vodstvom Duha Svetoga rasla u vjeri. Kao jednu od glavnih baština Koncila istaknuo je univerzalnost Crkve i to što se definirala kao Božji narod. Predavač smatra da je upravo to da je Crkva Božji narod, jedna od ključnih stvari za razumijevanje Crkve, njenog odnosa prema svijetu, ali i života svakog pojedinca.
Dr. Razum, pročelnica katedre religijske pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu, podijelila je svoje predavanje na tri dijela. U prvom dijelu rasvijetlila je temeljna usmjerenja i poticaje koji dolaze iz temeljne pastoralne konstitucije Koncila, s obzirom na društvenu odgovornost. Naglasila je važnost socijalne dimenzije kao sastavnog dijela evangelizacije i ponovila da koncilski oci ističu važnost angažmana vjernika laika u borbi za pravdu, pravičnost, solidarnost i borbi protiv siromaštva. U drugom dijelu naglasak je stavljen na sustav odgoja i obrazovanja, a kritički se osvrnula na činjenicu da škola promiče obrazovna načela koja se protive temeljnim vrijednostima cjelovitoga razvoja čovjeka. U trećem dijelu predavanja govorila je o vjeronauku kao jednom od glavnih predmeta koji pridonosi odgoju za društvenu odgovornost. Vjeroučiteljima je dala smjernice oko kojih bi se trebali više zalagati, poput odgoja za pravednost i solidarnost, odgoja za toliko potreban mir i odgoja za očuvanje okoliša.
Nakon predavanja, koja su bila popraćena i dinamičnom raspravom, uslijedio je rad u skupinama na četiri teme: “Vjeronauk u izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)”; “Liturgija je srce Crkve (W. Kasper); Vjeronauk i njegov doprinos liturgiji Crkve (Sacrosanctum concilium)”; “Vjeronauk kao neizostavni dio kršćanskog odgoja (Gravissimum educatiomis)”; “Gaudium et spes kao charta kršćanskog humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti u nastavi vjeronauka”. Prvoga dana zajedničko euharistijsko slavlje predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju.