Kaštel Sućurac, (IKA) – U spomen na čudesne Božje zahvate kroz 1180 godina povijesti Kaštel Sućurca i župe sv. Jurja mučenika, po zagovoru “čudotvorne Gospe na Hladi”, sućuračka župa proslavila je i ove godine blagdan Gospina Proslavljenja. Svečanu misu polnoćku u Svetištu Gospe na Hadi, u noći s nedjelje na ponedjeljak, 1. kolovoza, predvodio je dr. Ivan Kešina, profesor na KBF-u u Splitu.

Višestoljetno štovanje Bogorodice, Gospe na Hladi, iskazali su brojni vjernici i hodočasnici, koji su već od predvečerja počeli pristizati u lani obnovljeno svetište podno Kozjaka. Kao što je rekao sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, blagdan Proslavljenja Gospina je duhovni uvod u proslavu svetkovine Velike Gospe i blagdana sv. Roka.
U propovijedi je don Ivan potaknuo vjernike na štovanje Marije, Kraljice Hrvata, kao što su to pređi stoljećima činili. Gospina slika je na ovome mjestu vjekovima okupljala mnoge vjernike, koji su joj se utjecali, a kao što se zna, ona je Sućuranima u najtežim trenucima uvijek i pomagala, baš kao što je Gospa, kraljica Hrvata, pomagala hrvatskom narodu i u brojnim drugim prilikama, kao npr. prilikom borbe protiv Turaka, u bitci kod Lepanta, zatim u obrani našeg Sinja, a kao najnoviji primjer zagovora valja spomenuti Domovinski rat, rekao je propovjednik, potaknuvši okupljene na istinsko življenje vjere i svjedočenje evanđeoskih vrijednosti.
Na kraju mise sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov najavio je da je završena obnova kipa sv. Roka, pa će isti biti svečano vraćen u procesiji na njegov oltar u Svetištu Gospe na Hladi na dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, s početkom u 18.30 sati. To je ujedno i prvi dan devetnice u čast Velike Gospe i sv. Roka.
Prema nekim pisanim i sačuvanim podacima, Svetište Gospe na Hladi je na današnjemu sućuračkom groblju sagrađeno 1393. godine. Kako se crkva nalazila u blizini turske granice, više puta je stradala od Turaka, a kako je u svom izvještaju napisao apostolski pohoditelj Augustin Priuli 1603. godine “Mještani nisu smjeli na crkvu staviti vrata i zatvoriti je jer to nisu dopuštali Turci.” U crkvi se i u to doba poviše oltara nalazila stara Gospina slika iz 14. ili 15. stoljeća, koja je pripada italo-kretskoj školi, dok su se na zidovima svetišta nalazili izloženi mnogi zavjetni darovi što su ih Gospi darovali njezini zahvalni štovatelji. Mletački pisac i kroničar Flaminio Cornaro u svojoj kronici iz 1761. godine navodi svetište “Sućuračke Gospe” kao jedno od najglasovitijih Gospinih svetišta u Mletačkoj Republici, dok 1775. godine papa Pio VI. bulom dodjeljuje milost povlaštenoga oltara Gospinu svetištu. Ovdje se i danas održavaju hodočašća za blagdan Velike Gospe i sv. Roka.