U Tirani održan godišnji susret generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija

Radni dio zasjedanja, na kojem je najvećim dijelom sudjelovao i apostolski nuncij u Albaniji mons. Luigi Bonazzi, moderirao je generalni tajnik CCEE-a don Martin Michalíček. Na susretu su sudjelovali generalni tajnici, među kojima su biskupi, svećenici te dvije redovnice i jedna laikinja, iz: Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Češke, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Italije, Latvije, Litve, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, Moldavije, Njemačke, nordijskih zemalja, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Turske i Ukrajine. Među sudionicima, između ostalih, bili su: vlč. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, i vlč. Robert Pastyik, generalni tajnik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovu.

Generalne tajnike ugostila je Albanska biskupska konferencija. Osim radnog dijela zasjedanja, generalni tajnici slavili su u katedrali u Tirani misu koju je predvodio nadbiskup metropolit nadbiskupije Tirana-Drač mons. Arjan Dodaj. Također su slavili euharistiju u crkvi u Kući Betanija, jednom od djela milosrđa koje je posjetio papa Franjo tijekom svoga putovanja u Albaniju, 21. rujna 2014., koje je ujedno bilo i prvo apostolsko putovanje njegova pontifikata. Također su molili Večernju u crkvi svete Lucije u Draču.

Uvodeći u radni dio sjednice, biskup Gjergj Meta, generalni tajnik Albanske biskupske konferencije, podsjetio je da tema zasjedanja upućuje na tri važne stvarnosti kao što su „Crkva, Europa i Sinoda“, te podsjetio da je „Crkva prije svega otajstvo koje odražava svjetlo, Crkva je Kristova zaručnica koju treba ljubiti i služiti, Crkva je Europu prožela evanđeljem iz kojeg uglavnom proizlazi velika zapovijed ljubavi.”

Nadbiskup Gintaras Grušas, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, podsjetio je da se u apostolskoj pobudnici Ecclesia in Europa (Crkva u Europi) svetog Ivana Pavla II., čija se dvadeseta obljetnica objavljivanja slavi 28. lipnja 2023., mogu pronaći mnogi od izazova koji su i danas aktualni u Europi, od potrebe za dubokom formacijom do stavljanja Krista u središte, ali i rizika tehnokracije, izgradnje jednog nekršćanskog svijeta, zauzetosti Crkve da svima donese Kristovu nadu.”

„Dok danas proživljavamo novi rat u srcu Europe usmjeravamo pogled prema riječima svetog Ivana Pavla II. svjesni da naše prvo opredjeljenje mora biti gledati pravo u Krista kao nadu Europe. Samo s Njim i po Njemu možemo stvoriti čovjekov grad u Europi koji će biti u miru sa svojom poviješću, pomiren i usmjeren prema prosperitetnoj budućnosti jer je izgrađen na cjelovitom razvoju svakog muškarca i žene”, rekao je nadbiskup Grušas.

Prvi dio radnog zasjedanja započeo je izvješćem malteškog nadbiskupa Charlesa J. Sciclune o temi „Kakva nada za Crkvu u Europi?“. Ponavljajući važne odlomke „Ecclesia in Europa“, nadbiskup Scicluna istaknuo je da je pobudnica naglasila neke izazove koji su pomračili nadu, kao što je „gubitak kršćanskog pamćenja i naslijeđa“, ali također i znakove koji otvaraju tu nadu. Na poseban način, Ivan Pavao II. ponudio je kao praktični program za Crkvu u Europi, rekao je nadbiskup Malte, četiri točke: naviještati Kristovo otajstvo, svjedočiti u jedinstvu i dijalogu, u zajedništvu s partikularnim Crkvama, zajedno sa svim vjernicima; evangelizirati društveni život.

U drugoj radnoj sesiji govorilo se o temi „Prisutnosti pune nade u postkršćanskom svijetu: praktična perspektiva nove evangelizacije danas“. Izlaganje je povjereno dr. Johannesu Hartlu, ravnatelju „Kuće molitve“ u Augsburgu. Polazeći od svog iskustva organizatora molitvenih susreta, Hartl je potaknuo na zauzimanje stava poniznosti prema izazovima svijeta, što znači „napustiti vlastita uvjerenja idući prema razini drugih“, jer „mnogi sekularizirani ljudi ne znaju što je Crkva“. Pozvao je nazočne da se „usredotoče na poslanje“, imajući perspektivu koja „stavlja Boga u središte“, istaknuvši da je to također jedan od pristupa pobudnice „Ecclesia in Europa“.

Treća radna sesija se, međutim, bavila prihvaćanjem Praškog završnog dokumenta i predstavljanjem Instrumentum Laboris za Sinodu. Izlaganje je održao član Družbe Isusove otac Giacomo Costa. Otac Costa je savjetnik Generalnog tajništva Sinode, a bio je i koordinator Odbora za izradu Završnog dokumenta Kontinentalne sinodske skupštine koja je održana u Pragu od 5. do 12. veljače 2023.

Otac Costa istaknuo je da nije ispravno definirati Sinodu kao „Sinodu o sinodalnosti“, jer je riječ prije svega o „Sinodi o životu Crkve“, koja nastoji razumjeti kako se ovaj život može artikulirati oko „zajedništva, poslanja i sudjelovanja“. Savjetnik Tajništva Sinode – koji je također sudjelovao na skupštinama Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Azije – istaknuo je da su kontinentalne faze pokazale neke zajedničke izazove, među kojima gubitak pamćenja, strah od suočavanja s budućnošću, blijeđenje solidarnosti, širenje antropologije bez Boga i bez Krista.

Potom je istaknuo da Sinodu ne treba doživljavati kao sukob u kojem će biti pobjednika i gubitnika, jer „vjera nije čimbenik podjela kao što bi to mogla sugerirati europska povijest.“ Kada je riječ o europskoj kontinentalnoj fazi, podsjetio je da je to bio „jedini susret bez unaprijed pripremljenog dokumenta“, jer su htjeli postići „potpunu transparentnost i sudjelovanje“. Prema riječima oca Coste, to je bilo „duhovno iskustvo koje nam je pokazalo da možemo dijalogizirati“, toliko da su mnogi „rekli kako žele da ovaj stil postane stil Crkava.“

Otac Costa također je podsjetio na neke trenutke „napetosti“ tijekom rasprave u Pragu, na primjer u odnosu između posadašnjenja i vjernosti tradiciji; u takvoj polarizaciji koja opisuje sekularizirani Zapad i antimoderni Istok; o tome kako držati zajedno istinu i ljubav. Iza tih napetosti, rekao je, „postoji pluralizam u poimanju poslanja.“

Svi generalni tajnici dali su kratko izvješće o izazovima s kojima se suočavaju u svojim zemljama predstavljajući izuzetno šaroliko stanje. Njihovim izvješćima dodana su izvješća generalnog tajnika Komisije biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) i tajnika: Komisije CCEE-a za mlade, Komisije obitelj i život, Komisije za evangelizaciju i kulturu te Komisije za socijalni pastoral.