U Varaždinskim Toplicama spomen na jubilej čakovečkih franjevaca
U Varaždinskim Toplicama spomen na jubilej čakovečkih franjevaca
Varaždinske Toplice (IKA )
Na ulazu u nekadašnju kuriju Zagrebačkog stolnog kaptola, u kojoj je sada smješten Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama, otkrivena spomen-ploča u sjećanje na dolazak franjevaca u Čakovec a u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa slavljena zahvalnica
Varaždinske Toplice, (IKA) – Na ulazu u nekadašnju kuriju Zagrebačkog stolnog kaptola, u kojoj je sada smješten Zavičajni muzej u Varaždinskim Toplicama, otkrivena je u srijedu 20. svibnja spomen-ploča u sjećanje na dolazak franjevaca u Čakovec te je u župnoj crkvi Svetog Martina biskupa održano zahvalno misno slavlje.
Okupljene vjernike i građane iz Čakovca i Varaždinskih Toplica, franjevce iz franjevačkog samostana u Čakovcu na čelu s gvardijanom fra Stankom Belobrajdićem, provincijala Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda fra Željka Železnjaka te kancelara Varaždinske biskupije mons. Antuna Perčića i domaćeg župnika Stjepana Mostečaka pozdravila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Spomenka Vlahović. Izrazila je zadovoljstvo suradnjom s franjevačkim samostanom u Čakovcu koja je rezultirala postavljanjem spomen-ploče koja će svjedočiti o važnosti Varaždinskih Toplica za dolazak franjevaca u Čakovec.
Fra Stanko Belobrajdić podsjetio je kako u širenju franjevačkog reda, koji je vrlo ozbiljno i uspješno sudjelovao u obnovi Katoličke Crkve po središnjoj Europi, ni sjeverna ili kontinentalna Hrvatska nije ostala po strani. U ideji da se franjevački samostani odvoje od Ugarske provincije sv. Marije i osnuju svoju samostalnu provinciju ili bar kustodiju, podržali su ih ban Nikola Zrinski i zagrebački biskup Petar Peteretić. Prvi pokušaj 1651. nije uspio, ali je to pošlo za rukom četiri godine kasnije. Zatim se željelo da franjevci osnuju svoju zajednicu u Čakovcu te je u tom postupku uz odobrenje bana Nikole Zrinskog trebalo dobiti i pristanak mjesnog ordinarija u suglasnosti i na temelju zahtjeva novoutemeljene Kustodije. Stoga je u kuriji Zagrebačkog kaptola u Varaždinskim Toplicama od 20. do 22. svibnja 1659. održano zasjedanje biskupskog vijeća, kojim je predsjedavao zagrebački biskup Petar Petretić, na kojem se počelo odlučivati o uspostavi nove zajednice i osnivanju i podizanju samostana u Čakovcu, odnosno o davanju dopuštenja i blagoslova. Konačna odluka o tome donesena je kasnije iste godine, a taj događaj imao je velike i trajne posljedice za Čakovec, franjevce te čitavu Hrvatsku. Stoga se u godini, kada se obilježava 350. obljetnica dolaska franjevaca u Čakovec, podigla ta spomen ploča kao sjećanje na važan događaj, a podigli su je čakovečki franjevci.
Nakon otkrivanja ploče održano je u crkvi misno slavlje koje je predvodio kancelar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić. Pozdravljaući nazočne, istaknuo je radost zbog njihova okupljanja u Varaždinskim Toplicama, i to u župi iz koje je poteklo više franjevaca. Naglasio je kako su Čakovec i Međimurje obilježili Zrinski i franjevci te je izrazio želju za uspješnim daljnjim pastoralnim djelovanjem sinova svetog Franje u Čakovcu.
Na kraju slavlja riječi zahvale uputio je provincijal Železnjak, pozvavši braću na nasljedovanje Krista po pozivu svetog Franje, a vjernike da ih u tome prate svojom molitvom.
U programu su sudjelovali franjevački bogoslovi te pripadnici povijesne postrojbe i udruge “Zrinske garde Čakovec”.
.