Vatikan, (IKA) – U prostorijama Tiskovnog ureda Svete Stolice u utorak 13. ožujka predstavljena je posinodalna apostolska pobudnica pape Benedikta XVI. o euharistiji – izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve “Sacramentum caritatis”. Na tiskovnoj konferenciji govorili su venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola, glavni relator na XI. redovnoj općoj skupštini Biskupske sinode, te generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović.
Apostolska pobudnica predstavlja svojevrsni osvrt na radove XI. redovne opće skupštine Biskupske sinode posvećene euharistiji koja je održana u Vatikanu u listopadu 2005. godine, koja je bila proglašena Godinom euharistije.
“Žrtva koja je mila Bogu nije nikada čisto privatni čin, bez posljedica na naše društvene odnose. Ona, naprotiv, zahtijeva javno svjedočanstvo vlastite vjere”, piše papa Benedikt XVI. u apostolskoj pobudnici. Papa se zadržava na pojmu “euharistijske dosljednosti”, koja vrijedi za sve, ali se “s osobitom urgentnošću nameće onima koji, zbog društvenoga ili političkog položaja koji zauzimaju, moraju donositi odluke vezane uz temeljne vrijednosti, poput poštivanja i obrane ljudskog živoga od začeća do prirodne smrti, obitelji utemeljene na ženidbi između muškarca i žene, slobodnog odgajanja djece i promicanja općeg dobra u svim njegovim oblicima. O tim se vrijednostima ne može pregovarati”, upozorava Papa, prema kojem se “katolički političari i zakonodavci, svjesni svoje velike društvene odgovornosti, moraju osjetiti osobito potaknuti svojom savješću predstaviti i podupirati zakone nadahnute na temeljnim vrijednostima ljudske naravi”. Biskupi su također, dodaje Papa, “dužni neprestano dozivati u svijest te vrijednosti”, jer “to spada u dio odgovornosti koju imaju prema povjerenom im stadu”.
Papa usto poziva sve vjernike da budu tvorci mira i pravednosti te prokazuju “okolnosti koje su u suprotnosti s čovjekovim dostojanstvom”, poput “nejednakosti” i “sablazni gladi i neishranjenosti od kojih trpe milijuni osoba, poglavito u zemljama u razvoju”. “Nije zadaća Crkve povesti političku borbu za ostvarivanje što pravednijeg društva. Ipak, ona ne može i ne smije ostati na marginama borbe za pravednost”, piše Benedikt XVI. u trećem dijelu apostolske pobudnice. Papa zatim dodaje: “Ne smijemo ostati pasivni pred određenim procesima globalizacije koji nerijetko preko svake mjere povećavaju razlike između bogatih i siromašnih u svijetu”. Kršćanin laik je napose “pozvan izravno preuzeti na sebe vlastitu političku i društvenu odgovornost”, i to s “realizmom” i “na uravnotežen način” da bi “izbjegao i kompromise koji zavode s pravog puta i puste utopije”, kao što to uči socijalni nauk Crkve, ta “dragocjena baština” koju valja promicati u svim dijecezama i kršćanskim zajednicama.
Papa u pobudnici također ponovno potvrđuje jedincatost i nerazrješivost kršćanske ženidbe, polazeći pritom od “prvobitne antropološke činjenice/datosti prema kojoj muškarac mora biti definitivno vezan samo uz jednu ženu i obratno”. Navodeći “žalosne situacije” rastavljenih osoba koje su se ponovno vjenčale, Papa kaže: “Riječ je o teškom i složenom pastoralnom problemu, pravoj rani kojom su sve više pogođene i same katoličke sredine”. Pozivajući biskupe da “dobro razluče pojedine situacije, kako bi na prikladne načine mogli duhovno pomoći vjernicima koji su se našli u takvoj situaciji”, Papa potvrđuje crkvenu praksu da se rastavljene koji su se ponovno oženili ne pripušta sakramentima, ali ističe kako oni “i dalje pripadaju Crkvi, koja ih prati s osobitom pozornošću, u želji da njeguju, što je više moguće, kršćanski stil života sudjelovanjem na misi”.
Što se tiče samoga misnog slavlja, Papa iznosi prijedlog da se na međunarodnim slavljima misu slavi na latinskom jeziku te da se ubuduće svećenik još od sjemeništa uči “govoriti misu” na latinskom, koristiti se latinskim tekstovima te pjevati gregorijanske napjeve. Prema Benediktu XVI. poželjno je da misna slavlja tijekom međunarodnih susreta “izuzev čitanja, homilije i molitve vjernika budu na latinskom jeziku”. U novom su dokumentu sadržane i precizne smjernice o ispravnim načinima sudjelovanja na misi koja se prenosi putem televizijskog prijenosa. Onaj koji sudjeluje na takvoj misi, upozorava naime Papa, “mora znati da, u redovitim uvjetima, time ne udovoljava blagdanskoj zapovijedi”. Papa odobrava takvu misu za starije osobe i bolesne, ali ne i za one koji se preko takvih prijenosa žele osloboditi dužnosti da odu u crkvu i ondje sudjeluje na euharistijskom slavlju u krilu žive Crkve.

Osvrćući se na predstavljanju na novu Papinu pobudnicu nadbiskup Eterović istaknuo je kako je to dokument koji “obećava” jer “iznova predlaže bit kršćanskog života, izvora svetosti i poslanja za sva vremena, uključujući i sadašnji trenutak”. “Predstavljajući velike istine o euharistijskoj vjeri na suvremenom čovjeku pristupačan način”, dodao je, novi papinski dokument “potiče na novu zauzetost u izgrađivanju pravednijeg i miroljubivijeg svijeta u kojem kruh koji se lomi za život sviju sve više postaje primjer u borbi protiv gladi i protiv svake vrste siromaštva” koje “nagrđuje dostojanstvo čovjeka stvorena na Božju sliku”. Nova apostolska pobudnica nastavlja, dakle, “niz velikih dokumenata o uzvišenom sakramentu euharistije” i “u kontinuitetu s tekstovima poput Ecclesia de eucharestia i Mane nobiscum Domine Ivana Pavla II., istaknuo je nadbiskup Eterović, “ponovno na aktualan način predstavlja neke temeljne istine nauka o euharistiji, pozivajući na dostojno slavljenje svetog obreda” i “podsjećajući na urgentnu potrebu življenja po euharistiji u svakodnevnom životu.
Sa “Sacramentum caritatis”, Papa ponovno potvrđuje “latinsku praksu obaveznosti svećeničkog celibata kao neprocjenjivog blaga za čitavu crkvenu zajednicu”, rekao je na predstavljanju kardinal Scola. Istaknuo je kako je u novom dokumentu ponovno potvrđena nezamjenjivost ministerijalnog svećeništva za valjano slavljenje mise, koju se nikada ne smije pomiješati s drugim slavljima koje predvode ovlašteni poslužitelji koji nisu svećenici. Papa, istaknuo je kardinal, ponovno potvrđuje i produbljuje vezu između svećeničkog ređenja i celibata te “odbacuje svako opravdavanje celibata čisto funkcionalnim razlozima”. Što se pak tiče “snažnog opadanja broja svećenika do kojeg dolazi na nekim kontinentima”, Papa, primijetio je kardinal Scola, ističe da na taj problem valja odgovoriti prije svega putem svjedočenja ljepote svećeničkog života, pokazujući mladima duboku prikladnost radikalnog nasljedovanja Krista i, na drugome mjestu, pomnim odgojem zvanja, jasnim predlaganjem duhovnog života i strogim razlučivanjem zvanja u kojem će se provjeravati autentičnost motivacije za zvanje.