Vatikan, (IKA) – U Tiskovnom uredu Svete Stolice 19. siječnja predstavljen je dokument Lineamenta, odnosno Smjernice za posebno zasjedanje Biskupske sinode za Srednji Istok, koja će se održati u Vatikanu od 10. do 24. listopada na temu “Katolička Crkva na Srednjem Istoku. Zajedništvo i svjedočanstvo”, i kojoj je u podnaslovu misao iz Djela apostolskih: “U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša” (Dj 4, 32). Zadaća je kršćana na Srednjem Istoku srušiti zid straha, nepovjerenja i mržnje, i to prijateljstvom sa Židovima i muslimanima, Izraelcima i Palestincima, riječi su sadržane u dokumentu, u kojemu se govori o svjetskoj politici i o vjeri, o povijesti i pozivu na djelovanje kao Božji suradnici, te se podsjeća kako su kršćani na Srednjem Istoku u ovom trenutku malobrojni. Teško pitanje koje se postavlja u spomenutome dokumentu, i koje će si postaviti sinodski oci, upravo je budućnost kršćana na Srednjem Istoku. Zbog toga se ističe neporeciva uloga svjetske politike u odlučivanju brojnih kršćana ostati ili ne.
Što se, pak, tiče Iraka, u dokumentu se ističe da je rat probudio snage zla u zemlji, u vjeroispovijestima i u sadašnjoj politici. Prouzrokovao je žrtve među svim Iračanima, ali kršćani su bili glavne žrtve, budući da predstavljaju izrazito malenu i najslabiju iračku zajednicu o kojoj svjetska politika ne vodi računa. Ističe se, nadalje, i teret izraelske okupacije Palestinskih teritorija, koja otežava svakodnevni život. Potrebno je zato upraviti pozornost na svjetsku politiku, ali ako je to, s jedne strane, pitanje politike, s druge se pak ne smije zaboraviti da to jest, i ostaje, pitanje vjere. Riječ je o tomu da valja prihvatiti poziv kršćana u našim društvima, i za njih, i to s vjerom zauzetom u životu društva, ističe se u dokumentu.
Stalni je to izazov za kršćanina: Imati nade u teškoćama, i to one nade koja je rođena u Svetoj zemlji, i već 2000 godina podupire sve narode i pojedince u nevolji, u cijelome svijetu. Pozvavši na razmišljanje o tomu što znači nada, u dokumentu se napominje kako ona znači staviti svoje pouzdanje u Boga, ali i djelovati s Bogom, biti Njegovi suradnici. Što se tiče nasilja, ističe se kako svaki kršćanin treba hrabro prijaviti nasilje, s koje god strane ono dolazilo, te predložiti rješenje, koje pak ne može zaobići dijalog. Nakon svega slijedi preporuka: prepuštanje Božjoj Providnosti, od strane kršćana znači i veće zajedništvo.
Osvrćući se na odnose između kršćana i Židova, preporuča se da se izbjegava to da političke ideologije izjedaju vjersku povezanost između židovstva i kršćanstva, utemeljenu na vezi između Staroga i Novoga zavjeta. Što se tiče muslimana, u dokumentu se napominje da su odnosi, više-manje često, teški, ponajviše zbog toga što muslimani općenito ne razlikuju religiju i politiku, a to kršćane stavlja u osjetljivi položaj obespravljenih građana. U dokumentu se nadalje poziva na razmišljanje o činjenici da je politički islam u muslimanskim zemljama, od ’70-ih godina naovamo, prouzrokovao ekstremističke struje koje su opasnost za sve, i kršćane i muslimane, i s kojom se valja zajednički suočiti. Osim toga, napominje se kako je pedagogija mira najrealnija, premda je veći dio ljudi odbija. Ona ima više mogućnosti da bude prihvaćena, jer je nasilje, kako onih jakih, tako i slabih, na području Srednjeg Istoka dovelo jedino do neuspjeha i općih teškoća. Potrebno je mnogo hrabrosti, kaže se u dokumentu, da se govori o miru i radi za mir, dok su nam rat i nasilje praktički nametnuti, pravi je izazov.
Predstavljanje dokumenta na tiskovnoj konferenciji vodio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi, a govorili su glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović i dotajnik Biskupske sinode mons. Fortunato Frezza. Lineamenta se sastoje od uvoda i tri poglavlja, te 32 pitanja koja će pomoći svima koji će se služiti tim dokumentom, a ponajviše biskupima, istaknuti teme koje će potom biti sažete u dokumentu “Instrumentum laboris” Biskupske sinode za Srednji Istok.
Biskupska sinoda za Srednji Istok bit će uglavnom pastoralna, ali neće zaobići ni aktualne izazove koji stoje pred Katoličkom Crkvom u toj regiji, istaknuo je nadbiskup Eterović, koji je, između ostaloga, najavio da će u radu Sinode sudjelovati oko 150 sinodskih otaca, među kojima svi biskupi toga područja koji će predstavljati 17 milijuna kršćana koji žive na Srednjem Istoku, od Egipta do Irana. Nadbiskup se osvrnuo na strukturu i glavne sadržaje dokumenta, te napomenuo kako će radni dokument sinode Svetome Ocu predati predstavnici Istočnih katoličkih Crkvi, i to u prigodi njegova pohoda Cipru, u lipnju ove godine. Na posljetku, odgovarajući na novinarska pitanja, nadbiskup Eterović potvrdio je da se razmatra mogućnost zakazivanja Sinode za Ameriku.