Vatikan, (IKA) – Vjera je Crkve temelj koji ne popušta, unatoč razarajućim prijetnjama, istaknuo je papa Benedikt XVI. na prvoj općoj kongregaciji Posebne biskupske sinode za Bliski istok, koja je započela 10. listopada misom u vatikanskoj bazilici. Govoreći bez pripremljenoga teksta, Papa se osvrnuo na blagdan Marijina bogomajčinstva te upozorio na lažna božanstva poput terorizma, kapitalizma i droge koji čovjeka svode na ropstvo.
Poput Ivana XXIII. na početku Drugoga vatikanskog sabora, 11. listopada prije 48 godina, tako je i Benedikt XVI. Sinodu za Bliski istok povjerio Djevici Mariji, koju na taj dan slavimo kao Majku Božju, “Theotokos”. Odvažan je to naslov, rekao je Papa, koji ističe veličinu onoga što je Bog učinio za nas. Zahvaljujući utjelovljenju, Bog nas je privukao u samoga sebe, i daje nam da sudjelujemo u njegovu nutarnjem odnosu, napomenuo je Sveti Otac te istaknuo bitnu vezu između Marijina božanskog majčinstva i majčinstva Crkve. Gdje se rađa Krist, započinje pokretanje obnove, započinje trenutak poziva, izgradnje njegova Tijela, svete Crkve. Majka Božja jest Majka Crkve, jer je Majka Onoga koji je došao okupiti nas sve u svojemu uskrslome Tijelu, napomenuo je Sveti Otac.
Vodeći računa o povezanosti između Theotokos (Bogorodice) i Mater Ecclesiae (Majke Crkve), Papa je podsjetio na posljednju knjigu Svetoga pisma – Knjigu Otkrivenja, te istaknuo da se Krist treba uvijek roditi za svijet, uz pad bogova, uz bol i mučeništvo svjedoka. Pomislimo na velike sile današnje povijesti, pomislimo na bezimene kapitale koji čovjeka stavljaju u ropstvo, koji nisu više nešto ljudsko, nego su bezimena snaga kojoj ljudi služe, koja ih muči i čak ubija. Oni su razarajuća moć koja prijeti svijetu. Tu je zatim moć terorističkih ideologija. Nasilje se, naizgled, čini uime Božje, ali to nije Bog: to su lažna božanstva kojima valja skinuti masku, istaknuo je Papa te upozorio na drogu, tu lakomu životinju koja uništava i svoje ruke stavlja na sve krajeve svijeta. Ona je božanstvo, ali lažno božanstvo koje ima pasti. Ili pak način života koji se širi javnim mnijenjem: danas se tako radi da brak više ne znači ništa, čistoća više nije krepost, i tako dalje. Te ideologije koje prevladavaju, koje se nasilno nameću, jesu božanstva. A u boli svetih, u boli vjernika, Majke Crkve čiji smo dio, ta božanstva imaju pasti, poručio je Papa.
Upravo kao “u vrijeme Crkve koja se rađala”, i danas je, prema Papinim riječima, za preoblikovanje svijeta potrebna krv mučenika. Sveti Otac potom se osvrnuo na 12. poglavlje Knjige Otkrivenja, u kojemu se govori o zmaju koji na Majku pušta rijeku vode. Čini se, kaže Papa, da se žena utopila u toj rijeci. Ali, zemlja je pritekla u pomoć ženi i popi rijeku te ona više ne može naškoditi. Mislim da se ta rijeka lako može protumačiti: to su ove struje koje prevladavaju nad svima, i koje žele da nestane vjera Crkve, koja izgleda kao da nema više mjesta pred snagom tih struja koje se nameću kao jedina razumnost, kao jedini način života. A zemlja koja upija te struje jest vjera jednostavnih, koja ne dopušta da ju te rijeke odvuku sa sobom, te spašava Majku, i spašava Sina, istaknuo je Sveti Otac.
Ta istinska mudrost jednostavne vjere, koja ne dopušta da ju voda proguta snaga je Crkve, premda se ponekad čini da se temelji zemlje klimaju. Danas to vidimo u klimatskim problemima, kako su u opasnosti temelji zemlje, ali opasnost im prijeti zbog našega ponašanja. Klimaju se vanjski temelji, jer se klimaju oni unutarnji, moralni i vjerski temelji, vjera iz koje proizlazi ispravan način življenja. A znamo da je vjera temelj, i u konačnici, temelji zemlje ne mogu popustiti ako ostane čvrsta vjera, istinska mudrost, rekao je Sveti Otac.

U obraćanju nazočnima na prvoj sjednici Sinode glavni tajnik nadbiskup Nikola Eterović dao je pregled svega što je prethodilo toj Sinodi, zatim je dao iscrpne podatke o zemljama Bliskog istoka s posebnim osvrtom na broj katolika te razloge saziva ove posebne Sinode. Na kraju je istaknuo: Sadašnje je stanje zabrinjavajuće, no potaknuti Duhom Svetim i vođeni Evanđeljem, suočit ćemo se s tim u nadi i s pouzdanjem u Božju Providnost. Danas smo tek “mali ostatak” ali naše ponašanje i svjedočenje mogu nas učiniti nazočnošću na koju se mora računati. Lokalni sukobi i problemi kao i međunarodna politika od regije su stvorili nestabilnost, nasilje i bijeg u druge zemlje. To je još jedan razlog više da preuzmemo svoju odgovornost i svoje poslanje svjedočenja u službi društva. Pred napašću malodušnosti moramo se prisjetiti da smo učenici Krista uskrsnuloga koji je pobijedio grijeh i smrt i da upravo nama govori: “Ne boj se, malo stado!” Od Njega, s Njim i po Njemu imamo budućnost, pa je valja uzeti u ruke surađujući s drugim ljudima dobre volje za sveopći rast naših zemalja u pravdi, miru i jednakosti, jer Bog nam nije dao duh bojažljivosti, nego snage, ljubavi i mudrosti. Zauzeti s Njim možemo postati tvorci mira i stvarati kulturu mira i ljubavi i za mnoge buduće naraštaje.
Oslanjajući se na Krista, jedinu nadu čovječanstva, zajedno s Njim svi mi postajemo suradnici Božji, pa i kao takvi pozvani smo na dublje i šire međusobno zajedništvo, napomenuo je glavni tajnik Sinode biskupa te sve potaknuo na veću gorljivost u tom zauzimanju. Neka Marija u nam oblikuje srce svojega Sina, da bismo je onda i poslušali kad veli: Učinite sve što vam kaže, zaključio je nadbiskup Eterović.

.