Novosti

U Zagrebu obilježena 100. obljetnica smrti bl. Karla Austrijskog

Misno slavlje za bl. Karla Austrijskog / Foto: Hrvoje Josip Bišćan

Zagreb (IKA)

02.04.2022. / 19:49

Misno slavlje o 100. obljetnici smrti posljednjega hrvatskog kralja bl. Karla I. Austrijskog 1. travnja, na dan blaženikove smrti u portugalskoj Madeiri, u crkvi sv. Kvirina na Pantovčaku predvodio je biskupski vikar za pastoral preč. Marko Kovač.

Misno slavlje organizirali su Bratstvo bl. Karla i hrvatska udruga za beatifikaciju i kanonizaciju carice Zite, pa su suslavili njihovi duhovnici fra Mate Bašić i preč. Vlado Mikšić te domaći župnik Vladimir Kerečeni.

U homiliji je preč. Kovač podsjetio da Crkva za spomendan ili blagdan nekog sveca većinom određuje dan prelaska u nebesku domovinu. “Međutim, sv. Ivan Pavao II. je za spomendan bl. Karla odredio 21. listopada. Toga dana nije obljetnica ni Karlova zemaljskog rođenja, niti Karlova rođenja za Nebo, nego obljetnica sklapanja crkvene ženidbe Karla i njegove Zite. Crkva je za spomendan odredila obljetnicu sklapanja braka, obitelji. Kako lijepo i simbolično! Tog 21. listopada, na kraju obreda vjenčanja, Karlo je rekao svojoj supruzi: ‘A sada si zajedno trebamo pomoći da zaslužimo raj.’ Odmah su krenuli u marijansko svetište Mariazell, gdje su se preporučili Bogorodici. U nešto više od deset godina braka rodilo im se osmero djece. I na svojoj samrtnoj postelji bl. Karlo je govorio svojoj Ziti: ‘Volim te beskrajno'”, naglasio je preč. Kovač.

Spomenuo je i najsvetiju dužnost za jednog kralja – zauzimanje za mir – koje je Karlo postavio u središte svojih briga tijekom strašnoga rata te da je Karlo, gotovo jedini od svih tadašnjih odgovornih političara, podržao mirovna nastojanja pape Benedikta XV.

Nakon što je protjeran iz svoje domovine u egzil na portugalski otok Madeiru, pao je u siromaštvo. Sa svojom je obitelji živio u kući punoj vlage i smrtno se razbolio. “Bolest je prihvatio kao žrtvu za mir i za jedinstvo njegovih naroda. Patnju je izdržavao bez žaljenja. Supruga mu Zita zapisala je do posljednje njegove misli s bolesničkog kreveta: ‘Uvijek sam tražio upoznati Božju volju i slijediti je na najsavršeniji mogući način. Još moram mnogo trpjeti kako bi se moji narodi mogli nalaziti u miru'”, dodao je propovjednik.

Citirao je i riječi pape Wojtyłe na misi Karlove beatifikacije u Rimu, 3. listopada 2004. “Odlučujući kršćaninov zadatak za bl. Karla bio je u svemu tražiti volju Božju, prepoznavati je i slijediti je. Državnik i kršćanin Karlo svakodnevno si je postavljao taj izazov. U njegovim je očima rat bio nešto najstrašnije. U grozama Prvoga svjetskog rata Karlo se trudio promovirati mirovnu inicijativu mojeg prethodnika Benedikta XV. Od samoga početka, car Karlo je shvatio svoj položaj kao svetu službu za svoje narode. Njegova osnovna briga je bila slijediti kršćaninov poziv na svetost, također i u političkom djelovanju”, zaključio je sv. papa Wojtyła.

Na kraju je pozvao okupljene da se preporuče bl. Karlu da moli za nas, kako bismo i kao pojedinci i kao Crkva i kao narod i društvo mogli slijediti Krista i Božju volju i živjeti Evanđelje.

Nakon misnoga slavlja vjernici su imali priliku iskazati čašćenje relikvijama bl. Karla, a svečanosti su doprinijeli i predstavnici Hrvatskoga kraljevskog vijeća, Karlovačke gradske straže i Zrinske garde Čakovec.