U Zagrebu održana Katehetska ljetna škola pod geslom:
SUVREMENI IZAZOVI HRVATSKOJ KATEHEZI ZA TREĆE TISUĆLJEĆE
Zagreb, 5. 9. 1999. (IKA) – “Suvremeni izazovi hrvatskoj katehezi za treće tisućljeće” bila je tema Katehetske ljetne škole koja se od 2. do 4. rujna održala u Zagrebu. Taj znanstveno-stručni skup, koji su priredili Nacionalni katehetski ured HBK, biskupijski katehetski uredi i Ministarstvo prosvjete i športa, okupio je više od 800 vjeroučitelja iz Hrvatske, BiH i Vojvodine, a prije službenog početka sudionici su 1. rujna, pod vodstvom predstojnika NKU mons. dr. Milana Šimunovića, koji je u svojstvu domaćina pozdravio skup, posjetili Krašić, rodno i zatočeničko mjesto bl. Alojzija Stepinca.
Zadovoljstvo što je Škola, nakon nekoliko godina stanke, nastavila s radom posebno je u pozdravu istaknuo predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, te je izrazio radost što se vjeroučitelji u svome stručnom usavršavanju bave “suvremenim izazovima hrvatskoj katehezi” na kraju jednog i početku novog tisućljeća, kada su u nas nastale nove okolnosti za održavanje vjeronauka, od škole do župe. Pozdravljajući nazočne uime Svetog Oca, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi podsjetio je na bitne naglaske iz crkvenih dokumenata o vjerskom odgoju koji uključuje cjelokupno uključivanje kršćana u svijet kulture, ekonomije, politike i ostale djelatnosti društva, koje su kršćani pozvani animirati. Mons. Einaudi istaknuo je vrlo dobre odnose između Svete Stolice i RH, u čemu posebno mjesto zauzimaju potpisani ugovori između tih dviju strana. Ugovora se u svome pozdravnom govoru dotaknuo i ministar prosvjete i športa mr. Božidar Pugelnik, ističući kako su oni dokaz da se naše društvo razvija na demokratski način, a nazočnim je vjeroučiteljima zahvalio na njihovu prinosu cjelokupnom odgojno -obrazovnom sustavu u našoj domovini. Na dvadeset i više godina tradicije održavanja KLJŠ podsjetio je predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK mons. Marin Srakić, te izrazio želju da vjeroučitelji budu učitelji, ali i svjedoci. Na otvaranju je bio nazočan i kardinal Franjo Kuharić, te pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak, a pozdravnim su se brzojavima skupu obratili vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Ivan Prenđa, te biskupi Antun Škvorčević, Ivan Milovan, Ante Ivas.
“Utjelovljeni i uskrsli Krist u središtu Velikog jubileja i naše kateheze” bio je naslov prvoga predavanja, o čemu su govorili dr. Ante Mateljan i dr. Ivica Pažin. Dr. Mateljan istaknuo je kristocentričnost kateheze i nabrojio njene pojedine oznake. “Kateheza se ne odnosi na iznošenje hipoteza, već poučava isitnu vjere, koja nije matematika već otajstvo. To otajstvo se događa u susretu vjere, koji predstavlja susret s Kristom, a susret s Kristom događa se u duši, ali i u zajednici vjere”, istaknuo je dr. Mateljan. On je, nadalje, iznio deset teza za kršćansku katehezu tj. da je kršćanska kateheza: teološka pouka o Bogu, kristološka, antropološka, ekleziološka, evanđeoska, suvremena, soteriološka, sakramentalna, osobna i eshatološka, obrazlažući, pritom, značenje svake pojedine teze. Pri kraju svog izlaganja dr. Mateljan upozorio je kako kršćanska kateheza ne prihvaća sinkretizam, koji joj se u današnjem nastojanju inkulturacije Evanđelja može pojaviti kao zamka.
I drugi predavač, dr. Ivica Pažin, također je stavio težište na kristocentričnost kršćanske kateheze: “U središtu kateheze nalazi se osoba Isusa Krista, te se vjera mora promatrati kao odnos osoba, a ne niz vjerskih istina”. Dr. Pažin istaknuo je potom antropološku protegu Kristova utjelovljenja, koja ide za “očovječjenjem čovjeka”. Iz toga, prema njegovim riječima, proizlazi da je kateheza “uvođenje u puninu kršćanskog života i istine”, što navodi i Opći katehetski direktorij. Nadalje, to bi značilo, nastavio je dr. Pažin, da u osobnom susretu s Kristom čovjek treba pronaći i svoj osobni identitet, a očovječenje bi u konačnici značilo sudjelovanje u misteriju i spasenju Isusa Krista. Predavač je na kraju svog izlaganja istaknuo kako bi, kad je u pitanju dogmatski karakter kateheze, trebalo pronaći drugačije didaktičke i metodičke pristupe u školskom vjeronauku.
Dr. Tomislav Ivančić i dr. Mile Silov govorili su o “Crkveno-svjedočkom zvanju i poslanju vjeroučitelja u suvremenoj hrvatskoj školi”. Dr. Ivančić postavio je na početku svog predavanja više pitanja: “Je li školski vjeronauk svjedočki? Što znači biti svjedok, te kako postati svjedok? Predavač je u nekoliko teza obrazložio kako vjeroučitelj mora biti svjedok te da je poziv vjernika laika, po svojoj prirodi, poziv na apostolat. On je, nadalje, istaknuo kako “kateheza mora biti i prigoda za svjedočenje, na što je, između ostalog, vjeroučitelj pozvan i po svom mandatu”. Govoreći o tome što znači biti svjedok, dr. Ivančić je istaknuo kako “svjedok nosi događaje u sebi te je solidaran s nekim, tj. stoji iza nekog, a to svjedočenje proizlazi iz iskustva”. Odgovarajući na posljednje pitanje, koje si je u predavanju postavio: “Kako postati svjedok?”, predavač je zaključio da se to postiže u identificiranju s Isusom Kristom.
Govoreći o mjestu vjeroučitelja u hrvatskoj školi dr. Mile Silov osvrnuo se na nastojanja oko europeizacije naših škola, te istaknuo kako su naše škole ravnopravne s europskim, a da su u različitim povijesnim vremenima i prednjačile u pojedinim područjima školstva. Predavač je rekao kako aktivnosti vjeroučitelja treba ukorijeniti u sve sustave i podsustave škola, kako se vjeroučitelj u pojedinoj školi ne bi doživljavao samo kao gost.
U poslijepodnevnevnom dijelu dr. Alojzije Hoblaj govorio je o stanju i perspektivama predškolskoga vjerskog odgoja. U raspravi koja je uslijedila postavilo se pitanje moraju li odgojitelji u predškolskom odgoju biti vjeroučitelji tj. moraju li imati završen katehetski ili teološki fakultet ili to mogu raditi kao odgojitelji sa završenim pedagoškim fakultetskim usmjerenjima. Predavač je istaknuo kako u predškolskom odgoju treba raditi na afirmaciji i jednih i drugih tj. i vjeroučitelja i odgojitelja. Dr. Josip Baričević izlagao je o temeljnim naglascima u novom Planu i programu katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi, dok je o osnovnim polazištima za doradu Plana i programa vjeronauka u srednjoj školi govorio dr. Rudi Paloš. Dr. Baričević istaknuo je kako je Plan i program za osnovne škole vrlo suvremen te da svojom kvalitetom može potaknuti slične projekte i na ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Dr. Rudi Paloš istaknuo je, pak, govoreći o vjeronaučnom planu i programu za srednje škole, da je potrebno izraditi novi, što iziskuje i školska stvarsnost kao takva, koja je sama po sebi dinamične prirode te traži neprekidne prilagodbe i novosti.
Nakon predavačkog dijela, u zagrebačkoj se katedrali, ujedno i kao početak nove školske godine, slavila misa, koju je predvodio nadbiskup Bozanić.
Raspravom o napredovanju vjeroučitelja u zvanje mentora i savjetnika, započeo je drugi dan rada KLJŠ. O toj temi izlagali su prof. Nevenka Lončarić-Jelačić te dr. Milan Šimunović. Bilo je, također, riječi i o polaganju stručnog ispita za vjeroučitelje. Dr. Šimunović obavijestio je nazočne da će stručnog ispita biti oslobođeni svi vjeroučitelji koji su diplomirali ili će diplomirati do sredine rujna, kada na snagu stupa Pravilnik o polaganju stručnog ispita za vjeroučitelje. Prof. Lončarić-Jelačić istaknula je da mogućnost napredovanja vjeroučitelja u zvanje mentora i savjetnika omogućuje najsposobnijim vjeroučiteljima da još više podignu razinu svoje kvalitete i motivacije rada. Sudionici Škole zatim su radili su u skupinama, koje su bile podijeljene na predškolski, osnovnoškolski te srednjoškolski vjerski odgoj. Organizirana je također skupina za razmatranje Plana i programa župne kateheze te skupina za odgoj u vjeri djece i mladeži s posebnim potrebama.
Kako je KLJŠ od početka imala želju objediniti odgojno-prosvjetni, bogoštovni i kulturni aspekt vjerskoga odgoja i obrazovanja, cjelokupni se rad odvijao na više mjesta: u Dječačkome sjemeništu na Šalati, u Osnovnoj školi “Ivana Gorana Kovačića” 18. gimnaziji, u zagrebačkoj katedrali i Hrvatskome narodnom kazalištu. Upravo je u HNK na kraju drugoga dana održana Svečana pedagoško-katehetska sjednica, koja je zabilježena kao jedinstven doživljaj i potpora svim sjednicama školskih nastavnih vijeća na početku nove školske godine. Na sjednici je bilo nazočno oko 850 sudionika KLJŠ, zatim ravnatelja osnovnih i srednjih škola, predškolskih ustanova i visokog školstva, a među uglednim gostima su bili kardinal Franjo Kuharić, nadbiskupi Josip Bozanić i dr. Anton Tamarut, biskupi Marin Srakić, Marko Culej, Josip Mrzljak, Marin Barišić i Ilija Janjić, dok je od državnih uglednika sjednici bio nazočan mr. Božidar Pugelnik. Svječanu sjednicu otvorio je i prigodno predavanje održao nadbiskup Bozanić (predavanje donosimo u cijelosti u Dokumentima biltena).
O ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, te o odnosima između Vlade RH i HBK kao o osnovi i jamstvu cjelovitoga odgoja i obrazovanja u hrvatskome društvu govorili su dr. Marin Srakić i mr. Božidar Pugelnik. O povijesti hrvatskoga katehetskog društva govorio je dr. Ante Pavlović, dok je prvi broj Katehetskoga glasnika predstavio njegov urednik dr. Milan Šimunović. Knjige Pustite malene k meni i Srcem prema vjeri predstavili su njihovi urednici dr. Alojzije Hoblaj i prof. Zvonka Matoic. U Kulturno-umjetničkom programu nastupili su: Dječji zbor “Kardinal Alojzije Stepinac” uz vodstvo prof. Bernardice Kraljević-Mikulandra te glazbenu pratnju učenika Glazbene škole “Ivan Zajc”, Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva “Slavuj” – Petrinja i Mješoviti oratorijski zbor crkve Sv. Petra u Zagrebu “Hosanna” (dirigent mo. Josip Degl’Ivellio) te kazališni umjetnici Blaženka Milić, sopran, Josip Lešaja, bariton i Hrid Matić, bariton, uz glazbenu pratnju prof. Hvalimire Bledšnajder.
Posljednji dan Škole 4. je rujna započeo predavanjem dr. Hoblaja o povijesti “Studija religiozne pedagogije i katehetike za novo vrijeme”, a zatim je dr. Baričević izložio “Obnovljeni program studija katehetskog instituta KBF-a”. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i vjeroučiteljica prof. Mirjana Vučica govorili su o aktualnom pitanju – vjeroučitelji i sindikat. Podsjetivši da u Hrvatskoj djeluje više od 800 sindikata, Sever je istaknuo da se vjeroučitelj mora uključiti u rješavanje problema koje dijeli sa svojim kolegama. A da bi učinkovito mogao odgovoriti na izazove, vjeroučitelj prije svega mora dobro poznavati socijalni nauk Crkve, pri čemu mu je potrebna i šira crkvena potpora. Sever navodi da se od vjeroučitelja očekuje uključenje u sindikalni rad, no smatra da prije toga trebaju proučiti različite sindikalne programe, kako bi prepoznao sindikat u kojem bi mogli djelovati. Sever je, također, istaknuo kako bi valjalo razmisliti i o osnivanju vjeroučiteljskog sindikata ili udruge. Prof. Vučica kazala je, između ostaloga, kako se pitanje sindikata prvenstveno povezuje s vjeroučiteljima laicima, te smatra da vjeroučitelji nipošto ne bi smjeli biti apolitični. Istaknula je, također, kako sindikati ne postoje samo da bi organizirali štrajk. Izvješće Komisije NKU za nakladništvo podnio je dr. Ante Pavlović. Ističući kako je prioritet te Komisije žurna izradba vjeronaučnih udžbenika i priručnika, pozvao je nazočne da u tome daju svoj prinos. Zatim su voditelji radnih skupina izvijestili o novostima u svome djelovanju. Govoreći o animiranju roditelja za upis djece na vjeronauk, prof. Dragica Pajdaković upoznala je nazočne s informativnim listićem za roditelje i učenike prigodom upisa vjeronauka u osnovnim i srednjim školama te u predškolskim ustanovama i pozvala ih na suradnju.
Dr. Šimunović iznio je zaključne točke skupa (vidi Priopćenje u rubrici “Dokumenti”). Uz prigodni govor i blagoslov Katehetsku ljetnu školu zatvorio je biskup Srakić.