Budi dio naše mreže
Izbornik

U ZAGREBU OTVORENA IZLOŽBA U POVODU 700. OBLJETNICE ŠIBENSKE BISKUPIJE

Zagreb (IKA )

Zagreb, 22. 10. 1999. (IKA) - Izložba "Na slavu Božju" u povodu 700. obljetnice Šibenske biskupije otvorena je u četvrtak 21. listopada u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Među mnogobrojnim uzvanicima i ljubiteljima umjetnosti na otvorenju je bio nazo

Zagreb, 22. 10. 1999. (IKA) – Izložba “Na slavu Božju” u povodu 700. obljetnice Šibenske biskupije otvorena je u četvrtak 21. listopada u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Među mnogobrojnim uzvanicima i ljubiteljima umjetnosti na otvorenju je bio nazočan i papinski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, te uglednici iz crkvenoga, kulturnog i političkog života. U otvorenje izložbe uveli su šibenski biskup Ante Ivas, gradonačelnik Franko Čeko, koordinatorica izložbe Ksenija Kalauz, te na kraju ministar kulture Božo Biškupić, koji ju je i otvorio. Uspoređujući tu izložbu s “materinom škrinjom” (istoimena pjesma nedavno preminulog pjesnika Vinka Nikolića), biskup Ivas je istaknuo kako “iz Krešimirova grada dragom Zagrebu s ljubavlju donosimo pokazati ‘škrinju materinu’ koju je Šibenska biskupija u 700 godina postojanja Crkvi i narodu donila u ‘dotu'”. Pritom je biskup Ivas nazočnima i posjetiteljima zaželio da u toj otvorenoj ‘škrinji’ osjete “miris vjere.”
Gradonačelnik Čeko posebno je istaknuo zajedničku povijest grada i biskupije, a autorica koncepcije izložbe Kalaus nazočne je upoznala s vrijednostima izložbe koja je u tijeku protekle godine, kada se slavila ta visoka obljetnica, bila izložena u Šibeniku te je i tamo pobudila veliko zanimanje. Izložba “Na slavu Božju” sadrži više od 450 eksponata, uglavnom originala, prikupljeni su iz svih dijelova Šibenske biskupije, a obuhvaća crkveni namještaj iz starohrvatskoga razdoblja od 9. do 11. st., ali i svjedočanstva kršćanskog života i umjetnosti iz ranijih razdoblja, te iz svih kasnijih značajnih europskih stilova. Osim spomenutih predromaničkih umjetnina, posebice se ističe romanička Madona od obojene pečene gline, jedina takva sačuvana u Hrvatskoj, te djela Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca, Nikole Vladanova, Blaža Jurjeva, Jurja Čulinovića i ostalih, dok je najpoznatija šibenska sakralna umjetnina, katedrala Sv. Jakova, prikazana fotografijama. Fotografijama je predstavljeno i “ranjavanje” katedrale u tijeku srpske agresije na Šibenik u rujnu 1991. “Na slavu Božju” sadrži još originalne isprave, dokumente, karte i fotografije, što sve govori o ulozi Katoličke crkve u cjelokupnom životu Biskupije, o djelovanju najvažnijih biskupa i crkvenih dostojanstvenika, osnivanju crkvenih redova, o proširenju Biskupije na ukinutu Kninsku i Skradinsku, gradnji velebne katedrale Sv. Jakova uzdignute na razinu bazilike 1894. godine, beatifikaciji i kanonizaciji Šibenčanina sv. Nikole Tavelića te o stradanju šibenske Crkve u tijeku 20. st, istaknula je u svom uvodu kustosica Kalauz. Crkvena umjetnost prezentirana je spomenicima arhitekture, kiparstva, slikarstva i predmeta liturgijske uporabe nastalih na području biskupije u tijeku sedam stoljeća. Šibensku biskupiju je svojom bulom ustanovio papa Bonifacije VIII. 1. svibnja 1298. godine, kada je Šibenik dobio i status grada, a teritorij biskupije formirao se od tadašnje Trogirske biskupije.
Izložbu je pripremio Županijski muzej Šibenik, a zagrebačko predstavljanje omogućeno je sredstvima Ministarstva kulture te Gradskoga ureda za kulturu grada Zagreba. Izložba će biti otvorena do 28. studenoga ove godine.