Budi dio naše mreže
Izbornik

Udine: Znanstveni skup o Nikoli Šopu

Udine (IKA )

Teološke vidove Šopova pjesništva obradili su akademik i pjesnik Ivan Golub i profesor teologije Drago Šimundža

Udine, (IKA) – Znanstveni skup posvećen hrvatskom pjesniku Nikoli Šopu pod naslovom Il poeta filosofo croato Nikola Šop (1904-1982) fra il ventesimo anniversario della morte ed il centenario della nascita (Hrvatski pjesnik-filozof Nikola Šop (1904-1982) između dvadesetogodišnjice smrti i stogodišnjice rođenja) održan je 3. i 4. travnja pri Sveučilištu u Udinama – Odsjeku za jezike i civilizacije srednjoistočne Europe, a u organizaciji prof. Fedore Ferluga-Petronio, redovne profesorice hrvatske književnosti na spomenutom Odsjeku, te autorice značajne monografije o Šopu na talijanskom jeziku (Il mondo cosmico di Nikola Šop – Kozmički svijet Nikole Šopa, Udine, 2000). Skup je priređen s ciljem da se talijanskoj publici predstavi poetsku i filozofsku misao hrvatskog pjesnika bosanskog podrijetla, čije je djelo među vrhuncima europske metafizičke poezije. Neovisno o suvremenim pjesničkim strujama, Šopovo pjesništvo proizlazi iz duboke religioznosti i traumatičnog osobnog iskustva (ranjen je u tijeku bombardiranja Beograda 6. travnja 1941., i ostao nepokretan do kraja života), a temelji se na platonizmu i neoplatonizmu, te po značenju svoje poruke otkriva iznimnu modernost. Širok raspon Šopovih nadahnuća, od prvotne blage franjevačke religioznosti do kasnijih neslućenih kozmičkih dimenzija, omogućuje višestruke pristupe tome složenom djelu. S književnokritičke strane, o nedavno objavljenom Šopovu epistolaru na skupu je govorio akademik Ivo Frangeš, a srodnoj je temi svoje izlaganje posvetio i zagrebački talijanist Mladen Machiedo, dugogodišnji prevoditelj Šopa na talijanski jezik. Teološke i filozofske aspekte Šopova pjesništva obradili su akademik i pjesnik Ivan Golub, kao i profesor teologije Drago Šimundža, te Ljerka Schiffler sa zagrebačkog Instituta za filozofiju. O kozmologiji, astrofizici i Šopu govorio je Tomislav Petković, profesor na zagrebačkome Elektrotehničkom fakultetu. Tri su suvremena pjesnika sudjelovala na skupu: slovenski Janez Premk, hrvatski Daniel Načinović, te talijanski Cesare Ruffato. O problematici prevođenja Šopova pjesništva govorila je Ljiljana Avirović s tršćanskog sveučilišta, a o hrvatskoj i bosanskoj povijesti u Šopovim radiodramama Natka Badurina sa Sveučilišta u Udinama. Posebno je izlaganje Šopovim radiodramama posvetila organizatorica skupa Ferluga-Petronio, poprativši ga snimkama proslavljenih režija Zvonimira Bajsića s Radio Zagreba sedamdesetih godina. Mladen Tarbuk, intendant zagrebačkog HNK-a, govorio je o Šopu u vlastitoj glazbi. Na skupu se prvi put u Italiji mogla čuti snimka Tarbukova nedavno nagrađenoga glazbenog djela nastalog na tekst Šopovih Sanjača. Šopove stihove u Udinama i opatiji Rosazzo, gdje je održan drugi dan simpozija, čitale su na hrvatskome i talijanskom jeziku Vesna Piasevoli, Ljerka Hofman i Annamaria Borghese. Skup je održan pod pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Trstu, te u suradnji sa Sveučilišnim konzorcijem pokrajine Friuli, Zakladom Opatije u Rosazzu i Općinom Udine.