Zagreb, (IKA) – Četvrta u nizu tribina “Zajednički vidici”u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi održana je 22. travnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O temi “Ugroženost govora o vrednotama u hrvatskom društvu” govorili su dr. Siniša Zrinščak i dr. Josip Grbac. Predstojnica Ureda dr. Valentina Mandarić istaknula je da smo navikli slušati o krizi društva – krizi kulture – krizi vrednota. Teško je postići, je li uopće moguće, suglasnost koje bi to bile temeljne vrednote nekog društva – vrednote na kojima bi se trebao temeljiti odgojno-obrazovni sustav. Svi se mi slažemo da je važno čuvati “opće dobro”, ali se uvelike razlikujemo u definiranju što bi to bilo opće dobro na razini društva ili društvene zajednice. Stoga je i ta tribina bila prilika govoriti o dilemama i problemima o vrijednostima u suvremenom hrvatskom društvu, istaknula je dr. Mandarić. Iz socio-političke perspektive o temi tribine govorio je dr. Siniša Zrinščak. Uvodno je pojasnio na što sociologija stavlja naglasak u pogledu vrijednosti, tj. kako ona želi utvrditi koje su vrijednosti u pozadini naših stavova i ponašanja, kako se te vrijednosti oblikuju. No, postavlja se pitanje koje su vrijednosti društveno potrebne, važne, za koje se vrijednosti treba založiti. Svi se slažemo oko vrijednosti tolerancije, solidarnosti, povjerenja. No, postavlja se pitanje je li važnija tolerancija ili povjerenje. Neki će reći zašto bi uopće morali birati, ali zašto se npr. u hrvatskom društvu razgovara o toleranciji, a ne o povjerenju, upitao je Zrinščak, te upozorio da ako nema povjerenja onda nema temeljnih pretpostavki društvenog razvoja. Predavač je podsjetio kako neke vrijednosti mogu biti izrečene na manifestnoj razini, tj. možemo se deklarativno za nešto zalagati, a naše ponašanje mogu oblikovati sasvim druge vrijednosti. Osvrnuo se i na sistem socijalne sigurnosti, te je podsjetio kako su umjesto solidarnosti, vodeće “vrijednosti” privatizacija, tržište, individualna odgovornost, briga za samog sebe. Istaknuo je pitanje načela, tj. koliko individualne odgovornosti i tržišta može biti u zdravstvu, socijalnoj skrbi, mirovinskom sustavu, ako to ne kreira nove društvene probleme koji su vidljivi u socijalnim nejednakostima. No, kako je na sve to zaboravljeno, to nam se vratilo u obliku aktualne ekonomske krize, čije su posljedice primarno društvene, socijalne, a ne ekonomske, rekao je Zrinščak. Govoreći o temi iz teološko-moralne perspektive, dr. Grbac je istaknuo pitanje mjere. Svim sustavima, i demokratskima kao i diktatorskima, zajednički cilj je poticanje zajedničkog dobra, tj. očuvanje socijalnog mira, poticanje kompaktne zajednice. No, tu do izražaja dolaze socijalne kreposti o kojima ovisi ne samo moralna dobrota pojedinca, nego i dobrobit zajednice. Postavlja se pitanje može li demokratski sustav prepustiti apsolutnoj dragovoljnosti pojedinca te ciljeve i riskirati da nepoštivanje vrijednosti od strane relevantnog broja građana kompromitira ciljeve zbog kojih demokracija postoji. Dr. Grbac podsjetio je da govor o vrednotama nije presedan, već je neminovnost demokratskog sustava, a to vrijedi i za hrvatsko društvo. Minimum koji se danas u Hrvatskoj traži je doći do praga da kritična masa građana uviđa potrebu usuglašavanja, ali prije govora o konsenzusu neke vrijednosti, treba iznijeti načelo. U Hrvatskoj je danas otežan govor o vrijednostima, jer problem nastaje uvijek kada želimo ići korak dalje i usvojiti neke stupnjeve do koje mjere bi vrijednosti trebalo poštivati. Poistovjećuje se vrijednost i vrednota. Naime, vrijednost ne pada kada se pojedinac ili skupina ponaša suprotno vrijednosti, a vrednota ne nastaje svaki puta kad se pokaže moralni život čovjeka, upozorio je Grbac. Osvrćući se na naglaske koje je isticao bivši politički sistem, predavač je rekao da danas imamo cijeli niz generacija koje su naučene da su vrijednosti ono što nam koristi, kako osobno tako i na razini društvenog morala. No, vrijednost je cilj kako se treba težiti, nije minimum ispod kojeg ne smiješ ići. U osvrtu na cjelokupno okruženje, Grbac je istaknuo kako ne pridavanju važnosti vrijednostima između ostaloga pogoduje nerazvijeno civilno društvo, politizacija svega i svačega, problematičnost medija koji su informativno i formativno zakazali. Stoga je u zaključku istaknuo ulogu i odgovornost škole koja treba odgajati za zajedničko dobro.