Nakon uvodne dobrodošlice u Klubu knjižare Nova UKI-jeve predsjednice dr. Ružice Pšihistal koja je naglasila aktualnost duhovne i zapisane ostavštine crkvene naučiteljice iz 12. stoljeća, srednjovjekovne benediktinske redovnice sv. Hildegarde (1098.-1179.) iz Bingena, večernji susret vodila je UKI-jeva dopredsjednica Miriam Goll, prof., upoznajući nazočne sa svetičinim bogatim životopisom čija mudrost, spisi i vizije potiču na daljnja istraživanja, komparacije i divljenje prema „dubokoj duhovnosti, obrazovanosti, umnosti i snazi žene koja je umrla u 82. godini života, u vrijeme kada su žene umirale u 30-tima“. Goll je posvjedočila kako je, od četiriju viđenih svetičinih djela, jedan spis težak petnaestak kilograma knjižničar u Essenu vozio u kolicima te da su pisari njena djela zapisivali na latinskom jeziku, a svoje je vizije poslije dubokoga preispitivanja počela zapisivati u četrdesetima, kasnije otkrivajući „viđenje Božje mudrosti, povijest Božjega stvaranja i spasenja te budućnost u posljednjim vremenima“ te je prije 800 godina bila „glas koji viče da su rijeke i voda zagađene“. „Hildegarda u 12. stoljeću pristupa čovjeku drukčije, svjesna da je Bog stvorio prirodu, čovjeka stavlja u srce kozmosa. Kada je gradila prvi ženski benediktinski samostan u svaku je sobu dala uvesti tekuću vodu, nužni standard uz Pravila da redovnica služi Bogu i ljudima. Samostan je posjećivan. Unosila je radost, izražavala majčinsku brižnost prema sestrama, nježnost prema bolesnima, liječila. I sama je bila boležljiva, no i u sedamdesepetoj godini života propovijeda, proziva za nemar, nemoral, nedovoljno isposništvo, uživanje u jelu… U 14. st. (1326.) proglašena je blaženom, a papa Benedikt XVI. je 2012. potvrdio njenu svetost i proglasio ju crkvenom naučiteljicom („doktorica sveopće Crkve“). Osnivačica je dvaju ženskih samostana iza koje ostaje mudrost ukoričena u više od 40 kilograma spisa. Poznata je po više od 2000 pripravaka, eliksira i recepata za poboljšanje i ozdravljenje fizičkog, mentalnog, duhovnog i emocionalnog zdravlja“, rečeno je. U razgovoru s M. Goll prevoditeljica Bartolović najprije je osobno posvjedočila o djelotvornosti Hildegardine medicine kazujući kako su joj svuda u Njemačkoj pričali o svetici kroz savjete za tjelesno i duhovno zdravlje, zaključujući kako je „naše poslanje na Zemlji posvetiti se onomu za što nas je Bog stvorio, dok su u prirodi skrivene jeke ozdravljenja istražive Providnošću, a na nama duhovnim stvorenjima je izboriti se za duhovno i tjelesno zdravlje ispravnim načinom života i prehranom“. „Bila je najutjecajnija žena u vrijeme kada su društvom i strukturama vlasti dominirali muškarci. Znanje o prirodi, namirnicama, ljekovitim pripravcima primila je u vizijama, a njih je pratio glas koji joj je rekao neka zapiše ono što vidi i čuje. Ona se u početku tomu opirala, no pristala je zapisivati, i to na latinskom, pri čemu joj je pomagao redovnik Volmar. Kako se stvarno radi o Božjem nadahnuću, potvrđuju iskustva dr. Strehlowa i više tisuća ljudi koji su se počeli pridržavati svetičinih uputa, nakon što je prije 50-tak godina dr. Hertzka otkrio njezine spise o zdravlju i počeo ih primjenjivati u svojoj liječničkoj praksi u Konstanzu u Njemačkoj… Sv. Hildegarda objašnjava povezanost između duhovnog, mentalnog i tjelesnoga područja. Grijeh je glavni uzrok duhovne bolesti (grijeh/porok/mana), a povezan je s prvim kralješkom, i znači da su najvažnija materijalna i prolazna dobra i da smo na njih navezani, a da su nam Bog i vječne vrednote nebitni. Naime, preko mozga i leđne moždine se odvija komunikacija između duše i tijela. Hildegarda je 35 kralježaka (uključujući lubanju) povezala sa 35 vrlina, odnosno mana (grijeha), a nasuprot toga je najveća vrlina ljubiti Boga i bližnje. Nakon prvoga para vrlina/mana, slijede parovi: nered/disciplina, strah/hrabrost, srdžba/strpljivost, proždrljivost/uzdržljivost, lažljivost/istinoljubivost, svadljivost/miroljubivost, oholost/poniznost… Svetica protiv depresije preporučuje zahvalnost, ako ste zahvalni vi ste sretne osobe! Grijesi i mane završavaju u besmislu i depresiji u kojoj je duša lišena Boga, a vrline u životnoj radosti i optimizmu. Najgore što se čovjeku može dogoditi je navezanost na prolazne vrednote, slavu i moć u odnosu na ljubav prema Bogu“, razložila je Bartolović. Susret je protekao u razgovoru o zdravim namirnicama, pripravcima i najpreporučljivijoj hrani među kojima su žitarica pir i komorač.