UKOP KARDINALA SLADKEVIČIUSA
Vilnius (IKA )
Vilnius, 2. 6. 2000. (IKA) - Uz sudjelovanje oko 20.000 vjernika iz Kaunasa i okolice, u katedrali toga drugog po veličini litavskog grada u četvrtak 1. lipnja održan je pogreb kardinala Vincentasa Sladkevičiusa koji je preminuo u nedjelju 28. svibnja u
Vilnius, 2. 6. 2000. (IKA) – Uz sudjelovanje oko 20.000 vjernika iz Kaunasa i okolice, u katedrali toga drugog po veličini litavskog grada u četvrtak 1. lipnja održan je pogreb kardinala Vincentasa Sladkevičiusa koji je preminuo u nedjelju 28. svibnja u 79-oj godini života, nakon teške bolesti. Misu zadušnicu za pokojnoga kardinala predvodio je varšavski nadbiskup i predsjednik Poljske BK kardinal Józef Glemp u zajedništvu sa 25 biskupa i 280 svećenika. Suslavio je i sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
O liku neustrašivog pastira i svjedoka mučeničke Crkve u Litvi govorio je nadbiskup Kaunasa Sigitus Tamkevičius, a na trgu pred katedralom litavski predsjednik Adamkus. Tijelo kardinala Sladkevičiusa pokopano je u kripti katedrale gdje se nalaze i smrtni ostaci njegovih prethodnika na službi nadbiskupa Kaunasa.
Vincentas Sladkevičius rođen je u Guroniaiu u biskupiji Kaišiadorysu 20. kolovoza 1920. Za svećenika je zaređen g. 1944. a za pomoćnog biskupa Kaišiadorysa g. 1957. Međutim komunističke vlasti nisu priznale njegovo biskupsko ređenje te je bio prisiljen povući se u župu biskupije Panevežys. To izgnanstvo trajalo je pune 24 godine, odnosno sve do 15. srpnja 1982. kada ga je Ivan Pavao II. imenovao apostolskim upraviteljem “ad nutum Sanctae Sedis” Kaišiadorysa. Sladkevičiusu je iste godine konačno bilo omogućeno da preuzme svoju biskupiju. Godine 1987. imenovan je predsjednikom Litavske biskupske konferencije, a iduće godine Papa ga je kreirao kardinalom. Nadbiskupom Kaunasa imenovan je 10. ožujka 1989. i na toj je službi ostao sve do 4. svibnja 1996. kada se povukao u mirovinu.
Sladkevičiusa su zvali i “kardinalom doline križeva” po glasovitoj dolini koja se nalazi u Šiauliau i simbol je junačkoga otpora litavskih katolika bezbožnom komunističkom režimu. Komunisti su činili sve što je bilo u njihovoj moći kako bi uklonili križeve koje su na tome mjestu postavljali litavski katolici. Strojevima su rušili velike i male križeve koje su vjernici ostavljali no oni bi se ubrzo vraćali donoseći nove križeve i postavljajući ih na tome mjestu. U jednome danu bilo ih je postavljeno čak 5.000. To je mjesto posjetio i Papa za svoga pohoda Litvi g. 1993. Sam kardinal Sladekvičius Papu je tada pozdravio riječima: “Kao i ova dolina tako smo i mi nanovo rođeni nakon trpljenja”. Među bezbroj križeva u dolini i danas stoji križ u sjećanje na taj Papin pohod. Na njemu piše “In hoc segno vinces” (U ovom ćeš znaku pobijediti).