Varaždin, (IKA) – “Gdje su nam granice – što s migrantima?” bila je 10. ožujka tema četvrte ovogodišnje korizmene tribine koje se tradicionalno održavaju u kapucinskom samostanu u Varaždinu. O temi su u dvorani Božjeg naroda govorili Martina Prokl Predragović zadužena za komunikaciju Isusovačke službe za izbjeglice, i Amin, azilant iz Irana, koji je u Hrvatskoj već tri godine i koji od samog početka izbjegličke krize volontira u raznim kampovima kao prevoditelj.
Prokl Predragović najprije je govorila o tome kako kršćanska Europa danas gleda na problem izbjeglica iz Sirije te napomenula da ljudi u zemljama domaćinima još uvijek nisu “na čisto” radi li se o ljudskoj potrebi ili nekoj skrivenoj namjeri. Kazala je kako pred vratima Europe postoji više milijuna onih koji su u statusu izbjeglica i traže pomoć. Izbjeglica je bilo oduvijek, pa i sam Isus Krist bio je izbjeglica. Takvo stanje nije nastalo nedavno, nego se proteže od vijetnamske krize. Isusovci na to nisu mogli gledati “skrštenih ruku” te je o. Pedro Arupe godine 1980. osnovao isusovačku službu za izbjeglice koja danas djeluje u 50 zemalja diljem svijeta, a za nekoliko dana ured te organizacije bit će otvoren i u Beogradu.
Danas veliki problem predstavlja nepoznavanje prave situacije u zemljama domaćinima, u onim zemljama koje prihvaćaju izbjeglice, pa su stoga tu i različiti stavovi. S jedne strane krajnji liberalizam i otvaranje svih mogućih vrata za izbjeglice, a s druge pak javlja se strah za utapanje europske kulture u nove kroz dolazak ljudi iz tehnološki zaostalih zemalja, što donosi teret za zemlje u koje dolaze. No, tu se radi o predrasudama ali je sasvim jasno da izbjeglička kriza predstavlja i potiče pitanje odnosa među ljudima. Europa ima 55 milijuna stanovnika a pred njenim vratima trenutačno se nalazi oko milijun izbjeglica iz Sirije, kazala je Prokl Predragović i napomenula kako kod prihvata izbjeglica veliki problem predstavlja i jezična barijera te kako najveći broj izbjeglica ipak ne želi ostati u Hrvatskoj te rijetko traže međunarodnu zaštitu. “Zaštitu na osnovu Zakona o azilu RH od 2004. do danas zatražilo je 4900 osoba, a samo je 147 dobilo neku od vidova međunarodne zaštite. Postavlja se pitanje: što činiti u ovakvoj situaciji? Izbjeglice i dalje dolaze. Istina, u Hrvatsku pristižu smanjenim intenzitetom, ali takvo stanje se vjerojatno neće zadržati. Kod naših ljudi prva je reakcija strah, i on je razumljiv. No, zajednički život je budućnost koja se već događa”, istaknula je Prokl Predragović. Među izbjeglicama vrlo je mali broj kršćana, a da mi kršćani trebamo djelovati prema Papinoj poruci te da izbjeglice gledamo kao siromahe koji su nam sredstvo za upoznavanje Boga i Božje blizine, te se prisjetila one biblijske: “Evo, stojim pred vratim i kucam.” Na kraju izlaganja poručila je da se ne smijemo oglušiti na potrebe drugih.
Prevoditelj Amin slikovito je opisao izbjeglički život te zahvalio svima koji su izašli u susret izbjeglicama iz Sirije, prije svega Crkvi, policiji, Hrvatskoj vojsci i nevladinim udrugama.
Moderator tribine župnik župe svetog Vida mr. fra Mirko Kemiveš zapitao se što je zapravo zadatak nama kršćanima u budućnosti, uspoređujući današnje doba i doba pada Rimskoga Carstva kada su nadolazile nove kulture s istoka, Germani, Slaveni, Huni donoseći nove načine života i obogativši ovaj dio svijeta. Najavio je i narednu, posljednju ovogodišnju korizmenu tribinu, 16. ožujka, kada će u dvorani “Božjeg naroda” o temi “Svećenik – služitelj Božjeg milosrđa” govoriti vlč. Ivan Rak, izvješteno je na mrežnoj stranici kapucini.hr.