Nedavno je objavljen novi trojezični Matičin Hrvatski iseljenički zbornik za 2017. godinu u tiskanom i elektroničkom izdanju, koji već punih osamnaest godina uređuje Vesna Kukavica. Hrvatski iseljenički zbornik okuplja tristotinjak suradnika iz cijeloga svijeta u čijem je istraživačkom fokusu kulturno stvaralaštvo hrvatskog iseljeništva. Osam tematskih cjelina Zbornika – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – na 450 stranica čitateljima podastiru 32 autorska priloga koji povezuju dvadesetak zemalja svijeta.
U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su žene-iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odvažnih djevojaka i snažnih majki, koje su nerijetko bile izložene gorčim dionicama suvremenoga obiteljskog života diljem planeta – od Aljaske do Ognjene zemlje, Australije i Novoga Zelanda, kao i bližih europskih odredišta. „Uloga žene u iseljeništvu do danas je ostala na margini interesa sve mnogobrojnijih istraživača hrvatske dijaspore”, istaknula je urednica u Predgovoru. Ovogodišnji zbornik nastoji taj običaj promijeniti donoseći napise etnologinje Marijete Rajković Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić Kaselj, publicistkinje Marije Peakić Mikuljan i drugih.
Prvo poglavlje, Znaci vremena, počinje tekstom „Vidljivost Hrvatske na europskome prostoru” pravnika i politologa mr. sc. Jure Vujića, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveučilišta u Parizu. Slijedi napis komunikologa Bože Skoke „Inovacije i ljudski potencijali Lijepe Naše” te intervju sa Zagrepčankom Ninom Zelenikom iz Toronta. Publicistkinja i diplomatkinja Tuga Tarle piše o ulozi žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, a Matičina novinarka Naida Šehović čitateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu „Matičina programska riznica”. Ovogodišnji Kroatistički obzori donose tekst dopisnoga člana HAZU-a s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubišića „Hrvatski jezik u anglofonome svijetu”, kao i zapažanja hrvatskog filologa iz Austrije akademika Nikole Benčića o knjizi znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom „Identiteti gradišćanskih Hrvata”. Prilog Stjepana Blažetina opisuje „Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske”. Tihomir Nuić iznosi zapažanja o hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, koju trenutačno pohađa oko 900 učenika, a poučava ih 14-ero učitelja. Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Perić Kaselj piše o iseljeničkoj književnosti čileanskih Hrvata kao istraživačkom izazovu, dajući jedinstven sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeničke zajednice Južne Amerike Punta Arenasa i rekonstruirajući šaroliku galeriju likova iz fascinantne proze čileanskih Dalmatinaca. Poglavlje Mostovi donosi napis Marijete Rajković Iveta „Ženski aspekt iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice”. Njezina studija nastala je na temelju etnografskih istraživanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku. Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se Marija Rotim, koja se usredotočila na opise 12 autentičnih sudbinskih priča. Dubravko Barač u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog naraštaja rođenog u Kanadi. Slijedi „Ispovijest skladatelja i filantropa”, Slatinščana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom života u Njemačkoj. Marija Valčić napisala je „Hommage hrvatsko-španjolskom slikaru Petru Maruni (1938. – 2016.)”, koji je svojedobno ilustrirao pojedina izdanja Knjižnice Hrvatske revije, kao i naslovnicu istoimena kultnog iseljeničkog časopisa urednika Vinka Nikolića. Povratnička iskustva Međimuraca u Zborniku opisala je Rebeka Mesarić Žabčić. Povjesnica donosi priloge Marine Perić Kaselj „Domovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika”, te Waltera F. Lalicha, istraživača s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Sydneyu, „Hrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu”. Slijedi vinjeta o križanju putova našijenaca iz Dubrovačkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovništvom Sjeverne Karoline još iz doba otkrića Novoga svijeta autora fra Šimuna Šite Ćorića. O vizionaru moderne Hrvatske Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (1816. – 1889.) piše Marijan Lipovac, a Danijel Labaš o Luki Brajnoviću (1919. -2001.), novinaru i profesoru svjetske književnosti i novinarske deontologije na Sveučilištu Navarra u Pamploni. Zbornikovo poglavlje Baština donosi prilog Ivana Kosića „Nasljeđe Zrinskih u Nacionalnoj i sveučilišnoj Knjižnici u Zagrebu”, a povod mu je izložbom obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke. Esejistički obrađujući život četrnaest ženskih likova, Nevenka Nekić je svojom knjigom, o čemu u tekstu „Heroine u HIZ-u” piše Marija Peakić Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisuću godina. Prilog Pet desetljeća Kulturne federacije američkih Hrvata, Vesne Kukavice i Ivana Čizmića, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu. Duhovnost donosi tekst Stana Granica o filozofu i svećeniku dr. sc. Serafinu Iliji Zečeviću (1911. – 1972.), istaknutoj figuri hrvatske zajednice u Kanadi. Jelena Jindra piše o Galeriji Šimun u Bosanskoj Posavini u Dubravama kraj Brčkoga. Riječ je o fascinantnoj zbirci moderne hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti, čiji je utemeljitelj, kolekcionar i donator fra Stjepan Pavić. U poglavlju Znanost Tanja Rudež u tekstu „Čarobni tekst nanoznanosti” piše o Aleksandri Radenović, izvanrednoj profesorici na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL), a u „Tajnama Zemljine jezgre” o Bjelovarcu Hrvoju Tkalčiću, ovogodišnjem laureatu australske nagrade Research Achievement Excellence Award. Napis Ive Buljan govori o Mreži znanstvenika hrvatskih korijena – Mirku Dikšiću, Vinku Grubišiću, Šimi Malenici i Nenadu Šestanu. U poglavlju Nove knjige autori čitateljima predstavljaju: Rajku Bućin – „Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva”, Ivo Žanić analizira „Oglede o hrvatskom identitetu”, Stan Granic ubaštinjuje „Prinose Johna Felixa Clisse očuvanju moliškohrvatskoga jezika”. Vesna Kukavica napisom promovira tisuću i osamsto stranica rječnika na mobilnim komunikacijama – magični digitalni repozitorij ŠK-a (www.rjecnici.hr), koji registriranim korisnicima daruje živo leksičko blago hrvatskoga jezika. Pri kraju zbornika EP zastupnik Tonino Picula piše o knjizi „Nova hrvatska paradigma” aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova i povratnika iz Argentine Davora Ive Stiera. (ika-fp/kj)