Zagreb, (IKA) – U 85. godini života 7. kolovoza umro je akademik Anđelko Klobučar, objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije. Rođen je u Zagrebu 11. srpnja 1931. godine. Studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio je 1955. g. Orgulje je usavršavao kod A. Nowakovskog u Salzburgu u razdoblju 1959. – 1960., skladateljstvo kod A. Joliveta u Parizu (1965. – 1966.).
Djelovao je kao srednjoškolski profesor (od 1958. g.), kao suradnik Dubrava filma (1958. do 1963.), od 1963. djeluje kao profesor na Muzičkoj školi Blagoje Bersa, a od 1968. djeluje kao profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Profesor je na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” od 1963. g. Bio je urednik glazbenih priloga časopisa za duhovnu glazbu Sv. Cecilija od 1969. g. Orguljaško djelovanje započeo je u crkvi Sv. Ivana u Novoj Vesi kao srednjoškolac, gdje je osnovao muški zbor još za gimnazijskih dana, koji još uvijek djeluje. Orguljaš je u župnoj crkvi Sv. Obitelji na Kanalu. Kao orguljaš zagrebačke prvostolne crkve djeluje od oko 1958. g. Postigao je najviše akademske stupnjeve: docent Muzičke akademije je od 1968.g., redoviti profesor od 1983., a od 1992. je član HAZU, i nosi titulu akademika. Dobitnik je brojnih nagrada: Milka Trnina, 1970. g., Josip Štolcer Slavenski, 1985. g., Vladimir Nazor, 1990. g., Ivan Lukačić, 1991. g., Nagrada grada Zagreba, 1996. g. (nagrada Vladimir Nazor za životno djelo).
Kao orguljaš nastupio je u mnogim zemljama: u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Engleskoj, u bivšem SSSR-u (u Litvi), Poljskoj, Mađarskoj, Francuskoj (u prvostolnoj crkvi Notre Dame u Parizu), a u domovini valjda ne postoje orgulje na kojima nije svirao.
Na orguljama zagrebačke, đakovačke i zadarske prvostolne crkve, na orguljama u Lepoglavi i na Nakićevim orguljama u Šibeniku, snimio je gramofonske ploče s brojnim djelima domaćih i stranih skladatelja.
Od domaćih skladatelja izvodio je djela Pintarića, Dugana, Papandopula, Devčića, Ruždjaka, Županovića, Njirića, Markovića, Paraća, Brkanovića, Magdića, itd. Naravno, izvodio je i svoja vlastita djela.
Kao orguljaš potaknuo je da su u nas nastala mnoga djela za orgulje. U povodu izložbe djela pavlina organizirao je koncert praizvedbi skladbi hrvatskih skladatelja, koje su napisali domaći autori, nadahnuti popijevkama iz Pavlinskog zbornika. Organizirao je i koncert praizvedenih djela prigodom obilježavanja 140. obljetnice pohvalbe (kolaudacije) orgulja u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi.
Uspješno je sudjelovao kao znanstvenik na znanstvenom skupu koji je organizirao Intsitut za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” na KBF, zatim na proslavi 100. obljetnice časopisa Sv. Cecilija, na proslavi 900. obljetnice Zagrebačke biskupije.
Skladao je i svjetovnu orkestralnu glazbu: simfoniju, pasakalju, suite (Carevo novo ruho), glazbu za gudače, komornu glazbu, glazbu za glasovir i vokalnu glazbu, potom koncert za orgulje i orkestar, glazbene slike za orgulje i orkestar.
Za orgulje i orkestar skladao je dvije sonate, Triptih, Fantaziju, tokatu, preludije i minijature na temu “Pjesma stvorova sv. Franje”, itd.
Za područje duhovne i liturgijske glazbe skladao je popijevke (Ti Gospodine ljubiš sva bića, Smiluj mi se Gospodine, Uskrsnu pastir dobri, Dijete nam se rodilo), pripjevne psalme, poklike Evanđelju, himne (npr. Ti srca blaga istražuješ), potom glazbu za djecu (Zlatnu harfu), motete (Otče naš, Se dan, Isus že), marijanske korale, Večernje (Blažena Dj. Marije, Nedjeljnu), kantate (Preminuće sv. Franje), Euharistijsku molitvu u misi s djecom, itd.
Skladao je osam misa (za Euharistijski kongres, dolazak Pape u Hrvatsku, Staroslavensku misu, misu za tri nejednaka glasa).
Važnu ulogu odigrao je kao urednik glazbenih priloga u časopisu Sv. Cecilija, na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Kao orguljaš nastupao je u prvostolnoj crkvi u Zagrebu, održavao je samostalne koncerte i sudjelovao na priredbama Instituta za crkvenu glazbu.
Mješoviti pjevački zbor DPG “Bašćina”, pod ravnanjem dr. fra Izaka Špralje, na svome repertoaru ima dvije staroslavenske mise akademika Klobučara (drugu je zbor praizveo 1995. g.), zatim njegove motete “Otče naš”, “Isus že jest va viki” (također praizveden), “Se dan” (praizveden 2001). Anđeklo Klobučar bio je među stalnim pratiteljima zbora “Bašćina” na orguljama. Pjevački zbor je u zagrebačkoj katedrali 1997. g., s maestrom Klobučarom kao pratiteljem na orguljama, izveo glagoljašku misu u povodu 50. obljetnice njegova umjetničkog rada, a sudjelovao je i na koncertima Zbora održanim u Petrinji i Glini. Godine 1999. zbor “Bašćina” izveo je njegovu staroslavensku misu, skladanu u povodu 900. obljetnice Zagrebačke biskupije. Godine 2000. Zbor je u župnoj crkvi u Jastrebarskom izveo staroslavensku misu u povodu otvorenja izložbe “Od Hrvojeva do Vajsova misala” iz obiteljske zbirke Kezele, zatim u crkvi Sv. Katarine i crkvi Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, itd. U veljači 2001. Klobučarova glagoljska misa izvedena je prigodom gostovanja zbora u Dublinu, u sklopu svečanog zatvaranja Izložbe glagoljice u Trinity Collegeu. Zahvaljujući njegovim vrijednim glazbenim djelima, posebice onima posvećenim glagoljaštvu, stekli smo mnogo dublji uvid u to područje hrvatske kulture.