USKORO NOVI HRVATSKI KATOLIČKI POKRET
Zagreb (IKA )
Hrvatska biskupska konferencija posebnim je dopisom povjerila predsjedniku Biskupske komisije HBK za laike gospićko-senjskom biskupu dr. Mili Bogoviću organiziranje znanstvenog skupa o Hrvatskome katoličkom pokretu i suvremenog organiziranja katoličkog laikata u Hrvatskoj.
Zagreb, 20. 10. 2000. (IKA) – Hrvatska biskupska konferencija posebnim je dopisom povjerila predsjedniku Biskupske komisije HBK za laike gospićko-senjskom biskupu dr. Mili Bogoviću organiziranje znanstvenog skupa o Hrvatskome katoličkom pokretu i suvremenog organiziranja katoličkog laikata u Hrvatskoj.
U dopisu koji je 19. listopada upućen iz Tajništva Hrvatske biskupske konferencije, ističe se kako se tim skupom želi skrenuti pozornost hrvatske katoličke javnosti na povijest toga Pokreta, nastalog prije stotinu godina, ali i da bi se pripremila za “što organiziraniji rad u širenju evanđeoskih vrednota među svim slojevima naših vjernika”.
U dopisu se podsjeća kako se početak katoličkog pokreta u našoj zemlji veže uz 1900. godinu, kada je od 2. do 5. rujna u Zagrebu održan Prvi hrvatski katolički sastanak. Na njemu su sudjelovali i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer i sarajevski nadbiskup Josip Stadler, brojni svećenici i istaknuti katolički laici. Osobito značajnu ulogu u narednom razdoblju odigrao je krčki biskup Anton Mahnić, koji je svoj rad započeo među učenicima i studentima. Kao plod njegova djelovanja osnovano je akademsko društvo “Domagoj” te “Orao” koje je kasnije preimenovano u “Križari”. Taj je pokret obuhvaćao brojna društva koja su imala svoja glasila, no sve je to nasilno prekinuto dolaskom komunističke vlasti 1945. godine.
“Pobjedom demokracije i osnutkom samostalne hrvatske države”, ističe se u dopisu HBK, “ponovno su uspostavljeni uvjeti za organizirano djelovanje katolika. Posebno su se otvorile mogućnosti za aktivno sudjelovanje laika u promociji kršćanskih vrednota. Već su i u nas tijekom proteklih 10 godina nastale brojne katoličke udruge i pokreti. Stota obljetnice početka Hrvatskoga katoličkog pokreta prilika je da se temeljitije ispita iskustvo stečeno u vrijeme djelovanje tog Pokreta i da se ispitaju mogućnosti za organiziraniji rad katolika i katoličkih društva u današnjim prilikama u skladu sa smjernicama II. vatikanskog sabora”. “U tom smislu bit će potrebno ispitati iskustva Crkve u zemljama i narodima gdje se do danas neometano razvijao i djelovao katolički pokret te iskustva raznih udruga u pokreta koji su u nas nastali u zadnjih deset godina”, kaže se na kraju dopisa Hrvatske biskupske konferencije biskupu Bogoviću, koji je potpisao predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.