Uskoro šesnaest novih blaženika Crkve

Vatikan, (IKA) – U nazočnosti pape Ivana Pavla II. u Vatikanu su 12. travnja pročitani dekreti kojima se priznaju čuda i herojske kreposti šesnaest slugu i službenica Božjih, čime su ispunjeni svi preduvjeti za njihovo proglašenje blaženima. Živjeli su od devetnaestog do sredine dvadesetog stoljeća, četvorica su biskupijski svećenici, trojica svećenici redovnici, a dvojica braća laici redovničkih zajednica. Među novim blaženicima je i šest redovnica. Devet kandidata za proglašenje blaženima osnovalo je zajednice. Među novim kandidatima za blaženika je i Luigi Maria Monti, koji je živio od 1825. do 1900. i utemeljio Dermatološki institut Bezgrešne, u Italiji poznatu ustanovu za liječenje kožnih bolesti.
Najpoznatiji je kandidat Karlo Habzburški, austrijski car i mađarski kralj, koji je 1916. g., usred I. svjetskog rata naslijedio cara Franca Jozefa. Godine 1911. oženio se borbonskom princezom Zitom od Parme i na dan vjenčanja joj je rekao: “Sada moramo jedno drugo povesti u nebo”. U njihovu braku, obilježenom ljubavlju i vjernošću, rodilo se osmero djece. Karlo je bio moralna osoba, čvrst u vjeri i neprestano je nastojao oko dobra svojih naroda, a u upravi državom nadahnjivao se crkvenim socijalnim naukom, promicao je pravdu i mir te neprestano težio za svetošću. Bio je primjeran kršćanin, muž, otac i vladar. Umro je u izgonu na portugalskom otoku Madeiri, 1922., pojasnio je na svečanosti kardinal Jose Saraiva Martins. On nije prvi car proglašen svetim. Prvi je svakako Konstantin, koji je nakon krštenja i prestanka progona kršćana, smatran svetim. Zatim su svetima proglašeni brojni bizantski carevi, a na Zapadu se ističu sv. Ljudevit, francuski kralj. Savojska kraljevska kuća ima dva sveca, sv. Mariju Kristinu, kraljicu Napulja i dviju Sicilija, te sv. Amedea IX. vojvodu. Na svečanosti u Vatikanu bili su nazočni sinovi budućeg blaženika, Otto i Simeon Habzburški sa suprugama. Predstavljajući dekrete, pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih i blaženih kardinal Martins kazao je kako se ta svečanost održava u vrijeme kada je čovječanstvo ponovno ranjeno i poniženo oružanim sukobom. No, sadašnju kušnju rasvjetljava primjer tih slugu Božjih koji su u sebi živjeli blaženstvo mira, vjerovali i radili za pravo promicanje čovjeka, kao i slogu među narodima. Do mira se dolazi jedino po ljubavi, kazao je kardinal i dodao kako moli zagovor tih slugu i službenica Božjih da ratovi napokon nestanu s horizonta čovječanstva.