Zagreb, (IKA) – Na dvanaestoj Književnoj večeri četvrtkom Hrvatskoga književnoga društva sv. Jeronima, održanoj 17. ožujka, poznata stručnjakinja za astronomiju Tatjana Kren održala je preduskrsno predavanje “Uskrs i kalendar”. Kalendar je naša svakodnevica; on upravlja našim svakodnevima i blagdanima; on određuje naše radne dane i naše odmore. Stoga je vrlo zanimljivo znati njegovo porijeklo, njegove korijene i njegov sadržaj. Predavačica je izložila povijesni razvoj kalendara, počevši od 1. siječnja 45. godine prije Krista, kad je po nalogu Julija Cezara aleksandrijski astronom Sosigen uredio tzv. julijanski kalendar, podijeljen na 12 mjeseci, a godina je trajala 365 dana, a svaka četvrta godina bila je prestupna jer joj se dodavao jedan dan. No, ta kalendarska godina nije se u potpunosti poklapala s astronomskom godinom, što su uočili već crkveni oci na Nicejskom saboru (325.), a još više tijekom sljedećih stoljeća, pa je papa Grgur XIII. naredio obnovu kalendara, što je učinjeno 1582. godine. Obnovljeni kalendar, nazvan po papi – grgurovski kalendar, u uporabi je u svim katoličkim i protestantskim zemljama, te u nekim pravoslavnim, ali u građanskoj uporabi i u svim pravoslavnim zemljama, pa i muslimanskim. Predavačica je također objasnila biblijske vremenske odrednice s obzirom na smrt i uskrsnuće Isusa Krista, Gospodina našega. Odrediti vrijeme smrti, kao i ostale nadnevke iz života Isusa Krista, vrlo je zahtjevno, jer u ono vrijeme nije bilo u uporabi brojanje godina prema kršćanskom načinu (kršćanska era), već su bila u uporabi različita brojanja (židovsko brojenje, brojenje od osnutka svijeta, od osnutka grada Rima, prema konzulima i slično). No, astronomi su zaključili da židovski dan 14. nisana, dan Isusove smrti, odgovara danu 3. travnja 33. godine, a dan Isusova uskrsnuća – 5. travnja 33. godine.