Uskrs u Dubrovniku

Dubrovnik, (IKA) – Svečano blagdansko euharistijsko slavlje u prepunoj dubrovačkoj prvostolnici Gospe Velike predslavio je na svetkovinu Uskrsa 11. travnja dubrovački biskup Želimir Puljić. Istaknuvši upravo raspjevanost kršćanske liturgije na Uskrs, biskup Puljić je rekao: “Danas zvona s naših tornjeva i vesele pjesme naših zborova govore o radosti ovoga dana. Zašto je današnja liturgija tako raspjevana? Otkud veselje kad smo prekjučer s bolom u duši pratili Isusa na njegovu krvavom putu?! Nakon drame Velikoga petka Isusovi učenici zaključani u dvorani Posljednje večere dvoume, ne shvaćaju i zdvajaju. A onda dobivaju poruku kako je “u prvi dan tjedna, u ranu zoru, još za mraka” raspeti i pokopani Krist uskrsnuo. To je razlog raspjevanosti. Pojašnjavajući kako u uskrsnoj svečanosti, poput veličanstvene simfonije, odliježu četiri velike dionice, koje povezuju zasebna i različita poglavlja u jednu harmoničnu cjelinu, biskup Puljić je kao te četiri dionice istaknuo liturgiju svečanog ulaska u Jeruzalem na Cvjetnicu te liturgije Velikog četvrtka, Velikog petka i uskrsnog bdjenja. Govoreći o liturgiji Cvjetnice, rekao je da smo tada ušli u Veliki tjedan muke Gospodina našega Isusa Krista kako su je u viđenju naslutili prorok Izaija, a teološki opisali evanđelisti i apostol Pavao. Tu je Mesija prikazan kao Učitelj i Tješitelj, ali i kao dobar Učenik koji sluša što Jahve određuje. Slušajući Oca nebeskog On će za naše spasenje iznijeti križ na Golgotu i na njemu umrijeti. Liturgija Velikog četvrtka uvela nas je u otajstvo posljednje Isusove večere, rekao je biskup i dodao da su to bili sati velikog boja između ljubavi koja se bezrezervno predaje i tajne zla koja će se očitovati u neshvatljivoj mržnji i neprijateljstvu te iste noći, a kulminirat će sutradan, u petak. O glavnim slikama liturgije Velikog petka, biskup Puljić je rekao kako je to strašna drama u kojoj su upleteni i ljudi i priroda. A kao ritornelo slušali smo Isusov opravdani prijekor: “Puče moj, što učinih tebi, odgovori meni!”. Klanjanjem križu u tijeku obreda Velikog petka mi smo odgovorili; ponizna srca i raskajana duha uključili smo se aktivno u taj božanski oratorij te s vjerom ponavljali riječi satnika: “Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!”. “Završna dionica toga četverotaktnog spasenjskog djela zbila se na liturgiji bdjenja”, istaknuo je propovjednik. “Nju smo započeli pod vedrim nebom, pred vratima crkve, i time htjeli reći kako je Uskrs nebeski i svemirski događaj, nad-povijesna milosna stvarnost koju nam Krist po svome križu, muci, smrti i uskrsnuću objavljuje. Liturgija raspjevanog vazmenog bdjenja spaja nebesko sa zemaljskim i božansko s ljudskim. Vrhunac je bilo euharistijsko slavlje u kojem se obnavlja i postvaruje žrtva Novoga saveza. Apostoli su shvatili značenje toga spasenjskog događaja pa su “postojano hrlili u Hram, lomili kruh, te u radosti i prostodušnosti srca, zajednički uzimali hranu, hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda”, rekao je. Na završetku propovijedi dubrovački biskup poželio je sretan Uskrs svim katolicima kao i onim kršćanima koji također toga dana proslavljaju blagdan Uskrsa te katolicima iz drugih naroda koji uskrsne blagdane provode u Dubrovniku i koji su se okupili na uskrsno jutro u dubrovačkoj katedrali.