Rijeka, (IKA) – “Tri su osnovne želje ljudskog srca: želja da nas Bog čuje dok vapimo i tražimo pomoć u našim nevoljama, da nas oslobodi naših krivica i spasi od vječne smrti, odnosno daruje nam vječni život. Možemo reći da je Isusovo uskrsnuće Božji odgovor na sve tri spomenute ljudske potrebe i želje, u kojima je sadržano sve za čim ljudsko srce teži. To znači da nas Bog po tom događaju uslišava, čisti od naših grijeha i oslobađa od vječne smrti”, rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić, predvodeći misu u riječkoj katedrali Sv. Vida na uskrsno jutro, 24. travnja.
Proslavljajući najveći kršćanski blagdan vjernici su pohodili crkve i slavili euharistiju spominjući se Isusova uskrsnuća i vjere u pobjedu života nad smrti koja iz tog uskrsnuća proizlazi. “Najdublja čovjekova želja jest ona za životom. Sve što čovjek čini, čini u perspektivi života, a ne smrti. Mi želimo živjeti i nešto od života imati. Smrt doživljavamo kao nešto što je u dubokom neskladu s najdubljom težnjom naše naravi za puninom života. Ako se ta težnja ne bi mogla ostvariti, čovjekov bi život ostao bez konačnog smisla, a time i sve što on stvara i oko čega se trudi. Isusovo je uskrsnuće jedini pravi odgovor na tu našu težnju. Njegovim uskrsnućem Bog ne samo da opravdava tu našu težnju za vječnim životom, nego i jamči njezino ostvarenje. Isus, naime, nije uskrsnuo sam, nego je s njime uskrsnulo čitavo čovječanstvo”, poručio je nadbiskup u propovijedi.
Uskrsnuće je i poruka nade u ovozemaljskom životu. “Izbavljajući Isusa iz smrti, nebeski Otac uslišava sve vapaje trpećeg čovječanstva; dajući Isusu za pravo, on daje za pravo svima koji s njime nevino trpe. U tom je smislu Isusovo uskrsnuće potvrda da nas Bog čuje i da nas ne ostavlja same u našim nevoljama. Zbog toga je ono i najočitiji znak Božje blizine, kojim Bog pokazuje da nas ne ostavlja, da nije Bog koji šuti i za nas ne mari dok mu se iz svojih nevolja obraćamo za pomoć”. Konačno uskrsnuće je i odgovor na potrebu čovjeka da se oslobodi od krivnje za grijehe. “Koliko je ta potreba duboka u čovjeku, svjedoči činjenica da sve religije poznaju priznavanje grijeha i obrede čišćenja od njih. Time se ujedno pokazuje kako je u čovječanstvu duboko prisutno uvjerenje da od krivnje za grijehe ne može odriješiti nitko drugi osim Boga”.
Nadbiskup je vjernike na uskrsno jutro podsjetio da je događaj uskrsnuća jedinstven u povijesti i temelj vjere u Trojedinog Boga. Taj je događaj posebnost koja razlikuje Isusa Krista i njegov nauk od drugih proroka. “Isusovo učenje i bez njegova uskrsnuća ima vrijednost, ali samo kao jedna od brojnih životnih mudrosti. Bez uskrsnuća ta mudrost, ma koliko dubokoumna i superiorna, nema snage dati čovjeku ono za čim on svim svojim bićem teži. A to je da ga Bog čuje i usliša kad je u nevolji, da mu oprosti grijehe i podari vječni život. Uskrsnuće je ono po čemu se Isus razlikuje od svih drugih učitelja mudrosti i osnivača religija”, zaključio je nadbiskup te pozvao vjernike da uskrsnu radosnu vijest navijeste svima koje susretnu.