Sisak, (IKA) – Sisački biskup Vlado Košić uputio je vjernicima uskrsnu čestitku u kojoj ističe da je Krist došao radi spasenja svih ljudi i on se žrtvovao za sve ljude želeći svima donijeti novi uskrsnuli život. Zapravo za tim životom čeznu svi ljudi, premda svi to ne znaju, ali kad osjećaju nepravde i čeznu za pravednošću, kad vide laž i bore se za istinu, kad osjećaju poniženja i žele život ispunjen dostojanstvom, smislom, nadom i radošću, tada je to čežnja za spasenjem – kako bismo to mi kršćani teološki rekli. No, svi razumiju govor ljubavi, svi čeznu za boljim odnosima i svi ljudi znaju da je život na zemlji ograničen, a čeznu za neograničenom i vječnom srećom. Zato Uskrs poziva sve ljude da pogledaju Isusa Krista raspetoga i uskrsnuloga, Krista na križu – koga su pribili ljudi i Krista uskrsnuloga – koga je iz groba podigao Bog, njegov i naš Otac. Krist tu Božju pobjedu jamči i svima koji njega slijede čineći dobro, šireći među ljudima granice mira, prijateljstva i ljubavi. Zato je, mogli bismo reći kao u simbolu, u Uskrsu sažeta sva čežnja svijeta, sve uzdisanje ljudi i sva nada u bolji i blagoslovljen život, ističe biskup.
U čestitki pojašnjava da je ovogodišnji Uskrs obilježen s više značajki. Prvo, dolazi nam kasnije nego obično pa je već sva priroda rascvjetana, moglo bi se reći i raspjevana. Drugo, ovogodišnji je Uskrs zajednički svim kršćanima – to se ne događa svake godine zbog različitog kalendara po kojem Uskrs računaju zapadni odnosno istočni kršćani. “Tako bismo mogli reći da je ovogodišnji Uskrs i znak jedinstva svih kršćana, da je to ekumenski Uskrs. To je lijepa znakovitost jer ne postoje dva ili više Krista nego samo jedan jedini, pa i svi mi koji u njega vjerujemo trebamo pokazivati veće jedinstvo i zajedništvo. Svakako vjera u Kristovo uskrsnuće nas sve povezuje”, ističe biskup.
Nadalje, i Židovi slave svoj najveći blagdan, Pashu. “Na primjeru slavlja blagdana Pashe vidi se velika povezanost kršćanstva sa židovstvom. Doista, upravo židovska Pasha temelj je kršćanskog Uskrsa. Znamo da je i Isus slavio pashalnu večeru sa svojim učenicima, no on je tom pashalnom obredu i čitavom blagdanu dao novi smisao”, podsjeća biskup, primjećujući da je tako Uskrs ne samo ekumenski blagdan nego i blagdan posebnog međureligijskog dijaloga, prvenstveno kršćana sa Židovima. U tom smislu Uskrs povezuje sve vjernike koji vjeruju u vječni život, dakako i muslimane koji također ispovijedaju vjeru u život poslije smrti – u raju.
Biskup Košić u čestitki ističe da je za Hrvate katolike Uskrs obilježen na poseban način i žrtvom za slobodu naše Domovine. “Sjećamo se prve žrtve u Domovinskom ratu koja je pala baš na Uskrs 1991. i navijestila da će poslije muka i teškog križa i nama kao narodu svanuti Uskrs. I svanuo je, no na nama je sada da u milosti slobode živimo i da gradimo budućnost na temeljima Božjega dara, a ne u odsutnosti i zaboravu na Bogu. Nažalost, mnoge su nevolje koje su snašle naš narod posljedica upravo tog zaborava na Boga i njegovih zapovijedi, život kao da Boga nema, kao da je on odsutan. Otud nemoral, silne prijevare, egoizam i otimačina na sve strane – ali ne samo materijalnih stvari, nego još više izdaja istine i pravednosti. Ljudi misle da mogu sami urediti društvo, da sami mogu postaviti etičke norme i biti mjera svih stvari, međutim tu se varaju, jer samo Bog može biti naš zakonodavac, naš smjerokaz i kompas. Koliko smo spremni slušati ga, upoznati i zavoljeti, te slijediti Isusa koji je za nas umro i uskrsnuo, toliko smo i mi sposobni graditi život koji ništa ne može ugroziti, koji je vječan, život uskrsnuća”, ističe biskup.
Prema njegovim riječima, jedna od značajki ovogodišnjeg Uskrsa je sigurno jedna dezorijentiranost, bezvoljnost i izgubljenost koja vlada u našem hrvatskom društvu. “Uzrok tomu mnogi vide u gospodarskoj stagnaciji i višegodišnjoj recesiji, međutim sve su to samo pokazatelji lošeg duhovnog stanja koje uzrokuje takve pojave. Kad pojedinac, a onda i društvo, vjeruje u sebe, kad osjeća spremnost na žrtvu i daje svom dušom najbolje od sebe, rezultati ne mogu izostati”, ističe biskup te zaključuje da još nismo sve učinili, a najgore je što često mislimo da netko drugi treba učiniti ono što mi moramo učiniti.
“Kad se prisjećamo stanja u kojem je bio hrvatski narod na početku Domovinskog rata, izgledalo je to suludo – suprotstaviti se vojsci i do zuba naoružanim pobunjenicima, kad naši branitelji nisu imali praktički ništa drugo doli hrabro srce i silnu želju za slobodom. Pa ipak, dogodilo se čudo: David je pobijedio Golijata – jer Bog je bio uz nas, na strani pravde. Stoga ni danas ne smijemo sumnjati da ima smisla naš život na zemlji, da je sigurna sudbina naše Domovine, da mladi koji možda izgledaju bez perspektive, imaju budućnost. To nam upravo jamči Kristovo uskrsnuće”, zaključuje sisački biskup.