Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u svojoj uskrsnoj čestitki promišlja o značenju i vrijednosti nedjelje za kršćanski i ljudski život “kako bismo je živjeli kao istinski dan Gospodnji i u novim okolnostima našega vremena”. “Nedjelja je za kršćane sveta. Ona nije samo dan odmora, neradni dan. Ona je dan uskrsnuća, i to ne samo spomen nekog događaja iz prošlosti, nego je i slavlje žive prisutnosti Uskrsnuloga među svojima. Stoga se kršćani nedjeljom okupljaju na euharistiji”, napominje nadbiskup, dodavši kako je nedjeljna misa kulturna oznaka našega podneblja, jer se svake nedjelje na stotine tisuća katolika u našoj domovini okuplja u crkvama na slavlju euharistije. Pritom nadbiskup Bozanić podsjeća kako crkveni oci govore o “svetoj nedjelji”, jer je to dan koji je na osobit način počašćen Kristovim uskrsnućem te dodaje da i u našoj domovini ima više crkava posvećenih “svetoj nedjelji”, a i neka mjesta nose naziv “sveta nedjelja”. “To nam svjedoči kako je u našoj hrvatskoj tradiciji bila visoka svijest o značenju nedjelje u kršćanskom životu”, napisao je nadbiskup.
Nedjelja je dan čovjekova mira i pomirenja s Bogom, sa samim sobom, s bližnjima i s prirodom, dan obitelji i obiteljskoga zajedništva, ali dan Gospodnji: “Svetkovati dan Gospodnji znači odlučiti se za život koji traje, za Svjetlo koje nema zalaza. Čovjek zauzet za svoju dobrobit, za dobrobit svoje obitelji, za dobrobit onih za koje je odgovoran, ne može tu svoju zauzetost svesti samo na zauzetost za materijalno. Istina, bolna je činjenica da mnogi oskudijevaju i da ta oskudica pogađa sve šire krugove ljudi i uzrokuje teške nepravde čije posljedice nije moguće u punoj mjeri spoznati. Sve je manje odgovornosti za opće dobro. Ona se, k tome, počinje shvaćati na sve ograničenije načine. Tako se događa da je sve više onih koji su prepušteni sami sebi, koji se sami moraju suočiti sa životnim nevoljama i koji se, bez vlastite krivice, nađu u muci u kojoj na različite načine podlegnu grubostima života”, ističe nadbiskup. Smisao je dana Gospodnjih da nas učine osjetljivima za pravednost Gospodinovu, za njegovu blizinu, bez toga nema života u koji nas je Bog pozvao, osobito ne onoga koji je htio da u izobilju imamo, poručuje nadbiskup. Poziv da živimo naše nedjelje nije poziv na neodgovornost i površnost, već upravo na dublje i proživljenije življenje naših odgovornosti, jer Isusove su riječi da nije čovjek radi subote, nego da je subota radi čovjeka, napominje nadbiskup, te dodaje kako je taj je dan ustanovljen za očuvanje Božjih i ljudskih prava. Papa Lav XIII. je u glasovitoj enciklici “Rerum novarum” na kraju devetnaestoga stoljeća upozorio na nedjeljni odmor kao na pravo radnika koje država mora jamčiti, podsjetio je nadbiskup Bozanić. Smatra da je na početku 21. stoljeća potrebno ponovno dignuti glas uime onih koji su bez glasa i zauzeti se za nedjeljni odmor svih građana našega društva: “U Hrvatskoj su to na poseban način žene i majke koje rade po raznim trgovinama, a prepuštene su na milost i nemilost poslodavaca bez prava da koriste nedjeljni odmor i da toga dana budu zajedno sa svojima u svojim obiteljima. Ako se ne očuva nedjelja kada se zajedno uživa u mogućnosti odmora i slavljenja, teško mogu biti zadovoljene obiteljske, kulturne, međuljudske i vjerske potrebe većine hrvatskih građana. A društvo koje se organizira u ritmu protivnom čovjeku srlja u kulturnu regresiju”.
Potrebno je povezati i uvažiti mnoge inicijative i zauzeti se na svim razinama za “kulturu nedjelje”, koja čuva ljudsko dostojanstvo naših građana, jer se, kako smatra nadbiskup Bozanić, u mnogim slučajevima ugrožava kršćanski identitet nedjelje, počevši već od djece i mladih za koje se u nedjeljno prijepodne organiziraju razna sportska natjecanja ili drugi programi te ih se tako odvlači od obiteljskog zajedništva i nedjeljne mise. Nadbiskup Bozanić opominje da ako se onemogući sebi ili drugima puninu doživljaja nedjelje, taj ugrožava čovjekovo dostojanstvo, ugrožava čovjeka u njegovoj ljudskosti, svodi ga, pa i sebe samoga, na sredstvo za postizanje ciljeva koji ne mogu ispuniti ni ljudsku dušu ni ljudski život. Nedjelja nam želi posvijestiti da nije čovjek radi materijalne dobiti, nego da je materijalna dobit radi čovjeka i da ona ima vrijednost samo dok je u službi čovjeka i njegova dostojanstva, piše nadbiskup Bozanić.
Država, prema nadbiskupovim riječima, koja svrhu svoga postojanja ispunjava upravo kroz zauzimanje za opću, a po tome, na primjeren način, i za osobnu dobrobit, dužna je skrbiti da svatko, ako je ikako moguće, ostvari svoje pravo na nedjelju. “Država je dužna preko svojih ustanova dati pravednu zakonsku regulativu za to područje i ne smije pitanja od tolike važnosti prepustiti nižim lokalnim vlastima, odnosno ugovorima između društvenih strana. Pogotovo je dužna skrbiti da se spriječe sve zloupotrebe onih koji svoj imetak stječu i uvećavaju iskorištavajući one koji im se ne mogu oduprijeti, jer su ovisni o skromnoj plaći koju im daju”, smatra nadbiskup Bozanić. Pritom postavlja pitanje kako će kršćanin, koji drugome onemogućava slavljenje dana Gospodnjeg, i sam slaviti dan Gospodnji, te odgovara kako je nemoguće drugoga lišavati njegova blagoslova, a da čovjek pritom i sam sebe ne liši blagoslova. Nadbiskup Bozanić poziva na razvijanje kršćanske osjetljivosti i poštivanja dostojanstva svake osobe, “jer nam je samo tako moguće učiniti ljudskijim svijet u kojemu živimo i našu državu”. “Budimo svjesni da svojim propustima umanjujemo i sebe i svijet u kojemu živimo. Budimo svjesni da svaku nedjelju koju nismo prepoznali i proživjeli kao blagdan života, ničim nećemo moći nadoknaditi niti sebi, niti drugima”, poručuje nadbiskup Bozanić na kraju poruke, sa željom da Gospodinovo uskrsnuće prožme naša bića i naše vrijeme i sve naše odnose, te čestita nedjelju Kristova uskrsnuća.