Split, (IKA) – Nije ovdje, uskrsnuo je! – kličemo danas i čestitamo jedni drugima slaveći Uskrsnuće Gospodinovo u ovom povijesnom i simboličnom mjestu gdje je nekoć car Dioklecijan htio zaustaviti slavlje Uskrsa, nekadašnjem carevom mauzoleju a današnjem Gospodinovu hramu, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći 12. travnja u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma svečano bogoslužje koje je izravno prenosila HRT-a. Uz mnoštvo župljana i vjernika grada Splita, na euharistijskom slavlju nazočni su bili splitski gradonačelnik Ivan Kureta, predstavnici društvenih, kulturnih i znanstvenih ustanova te brojni turisti. Nadbiskup je na samom početku pozdravio sve nazočne, sve bolesnike i osamljene, i one koji su izgubili najmilije, sve u domovini i iseljenike diljem svijeta te sve one koji putem HRT prate misno slavlje, te u molitvu uključio sve stradale u potresu u Italiji. Nadbiskup je u propovijedi istaknuo: “Sadašnje stanje u našem društvu i svijetu nije posljedica neke prirodne katastrofe, već je to rezultat ljudske gramzljivosti i pohlepe. Od svih recesija i kriza svakako je najopasnija ona čovjekova uma i srca – kriza ljudskosti. Ona je jednako opasna i u vremenu sedam debelih kao i sedam mršavih krava. Kriza ljudskosti uvijek čini da bogati budu sve bogatiji a siromašni sve brojniji i sve siromašniji”. Govoreći o grobovima nedužnih žrtava ljudske umišljenosti i života bez Boga nadbiskup Barišić je ustvrdio: “Žalosno je kada se i izvor života, majčina utroba pretvara u grob još nerođenoga djeteta. Žalosno je i to kada se u ime života eutanazijom oduzima život koji, po Božju, još nije zreo za smrt. Žalosno je kad zakone donosi ‘auktoritas’, a ne ‘veritas’, tj, vlast – interes, a ne istina – etičnost. Tko se može oteti dojmu da takvo ponašanje podupire kulturu smrti, a ne života?!” “Uskrsli nas Gospodin po daru vjere i milosti krštenja oslobađa povoja smrti i oblači u novu odjeću dostojanstva svoje braće i sestara. On nas poziva da hodimo u novosti života. On nas želi osposobiti za svjetlo svijeta i sol zemlje. Uskrsna vjera i nada ne udaljuju nas od društva i svijeta, već nas osposobljavaju za odgovoran život na zemlji, za život čija se vrijednost mjeri i prosuđuje uskrsnom nadom. Tek po toj nadi u novost Uskrsa mi sve događaje i odnose u društvenoj stvarnosti možemo pretvarati u ono što ima budućnost u Bogu”. Nadbiskup je nadalje upozorio da je bez duhovnog, osobnog uskrsnuća, nemoguće civilno, građansko, društveno uskrsnuće. “Uskrsna novost očituje se kao odgovorno i solidarno ponašanje, kao ponašanje novoga čovjeka koji je izašao iz povoja egoizma i umišljene samodostatnosti. Što više ima nas uskrsnika, koji svjedočimo Božju novost, to su povoji i zamke smrti slabiji i neučinkovitiji. Tek uskrsna Božja novost sposobna je pretvarati ovu čovjekovim djelovanjem stvorenu dolinu suza u rajski perivoj kakvim ga je Bog zamislio. “Uskrsli Kriste, tvoj ljubljeni učenik Ivan zaustavio se pred pragom praznoga groba s povojima sa strane. Vidio je samo ostatke tvoje izručenosti ljudima, a susreo tvoju izručenost nebeskomu Ocu. Ti živiš kao proslavljeni, onaj koji iz punine Života dolaziš nama ususret. Daj da u grobu naše sumnje ostanu samo povoji njezine prošlosti. Pomozi i nama da Te kao Ivan i s Ivanom susretnemo živoga, da snagom tog susreta budemo osposobljeni za preobrazbu groba povijesti, u zemlju koja sjemenu iz nje izraslu daje neraspadljivi život. Uskrsli Kriste, učini da se i mi danas prepoznamo u iskustvu Tvoga ljubljenog učenika koji ‘vidje’ i ‘povjerova’! Ispuni nam srce svojom uskrsnom novošću koja je sposobna i naše poraze, krize i križeve integrirati u izvore potpunijega zajedništva s Tobom, Ocem i Duhom Svetim!” zaključio je nadbiskup propovijed te je nakon misnoga slavlja blagoslovio jelo, čestitavši Uskrs svim vjernicima.