Zagreb, (IKA) – U uvodniku uskrsnoga broja lista franjevačkih zajednica „Brat Franjo” urednica Antica-Nada Ćepulić, OFS, upućuje na riječi iz Knjige psalama kojima sv. Franjo slavi Isusovo uskrsnuće. „On slavi Boga i njegova čudesna djela te sve ljude i sva stvorenja potiče da čine to isto. Po uskrsnoj radosti najbolje se vidi koliko smo istinski i duboko živjeli korizmenu pripravu. Poteškoće i muke naše svakodnevice vuku nas u žalost, ali nju mora nadvladavati radost zbog Isusove pobjede nad grijehom, smrću i svakim zlom”, ističe urednica.
Rubrika „franjevački mistici” iz pere fra Bernardina Planteka osvrće se na izabrane odlomke o molitvi iz najznačajnijeg djela bl. Davida iz Augsburga „De exterioris et interioris hominis compositione – O vanjskom i unutarnjem ustroju čovjeka”. Nastavljajući niz o franjevačkoj opservaciji, fra Daniel Patafta piše o spiritualcima i njihovu odnosu prema siromaštvu. „Franjino razmatranje Očenaša” čitateljima približava fra Darko Tepert. Ističe kako u razmatranju Očenaša sveti Franjo motri svaki pojedini zaziv i proširuje ga plodovima svoje molitve. Svaki od tih proširenih zaziva obogaćen je brojnim podsjećanjima na biblijske ili liturgijske tekstove.
U ovome broju fra Nikola Vukoja završava promišljanje o milosrđu sv. Franje kao o stilu i načinu cjelokupnoga kršćanskog života. Poseban naglasak stavlja na Franjin oblik milosrđa kao odgovornosti za svoje bližnje, a to je „odgovornost da im budemo blizu i pomažemo im također u tome da zamjećuju i ostvaruju sve darove i talente kojima ih Bog stalno dariva.” U rubrici „Klarina baština” klarisa s. M. Tarzicija Čičmak u tekstu naslovljenom „Bdjeti i moliti” naglašava kako u svojem programu nasljedovanja Gospodina našega Isusa Krista sv. Franjo i sv. Klara nisu mogli mimoići molitveno bdjenje. U svom bdjenju Klara nije zaboravljala druge. Poznati su primjeri njezine prošnje za druge, napose u trenucima velike opasnosti, kao u slučaju navale Saracena i opsade od strane Vitala Averškoga. O prijeporima vezanima uz način života u ranoj franjevačkoj zajednici, tj. živjeti u samotištu i/ili gradu piše fra Marinko Pejić. Autor naglašava kako su se ubrzo poslije smrti sv. Franje, djelomično i za njegova života, pojavljivali nesporazumi, koji će stoljećima potresati franjevačku zajednicu, i na koje su dani različiti odgovori. U srcu tog konflikta jest obdržavanje Pravila, i u tom kontekstu i osjetljiv odnos aktivnog i kontemplativnog života.
Fra Mario Cifrak u rubrici „Čitamo Bibliju” piše o ispovijedi, odnosno važnosti pokajanja i odluke da ćemo se popraviti. U tom duhu ukazuje na propovijed pape Franje u Domu Sv. Marte 21. ožujka ove godine temeljen na tekstu iz Knjige Danielove „Ne postidi nas, već postupaj s nama po blagosti svojoj, po velikoj ljubavi svojoj!” O „Pjesmi stvorova” u vitrajima Josipa Botterija Dinija u crkvi Svetog Križa u Sigetu piše Claudia Kirasić, OFS. Iz niza „Sveti suvremenici iz OFS-a” Monija Raspudić predstavlja časnog slugu Božjeg Cesara Guastija (1822.-1889.), a na život sestre Klare Marije Vincens podsjeća Stjepan Lice, OFS.
Fra Augustin Kordić, OFMConv., nastavlja niz o Savezu svetog Franje s gospođom Siromaštinom, te poseban naglasak stavlja na „pohvalu dobrih siromaha”, a spominje i lažne siromahe i pohlepu. „Brat Franjo” donosi i osvrt na proslavu Antićeva u Zagrebu, Tečaj za duhovne asistente OFS-a i FRAMA-e te 5. europski susret novih oblika franjevačkog života i poslanja.