Zagreb, (IKA) – Uskrsni broj Kane, kršćanske obiteljske revije, toj je središnjoj istini kršćanske vjere posvetio više priloga. “Uskrs čovjeku oduzima njegovo isključivo i konačno pouzdanje u vlastite moći i preoblikuje ih u Božju snagu. Uskrs potvrđuje i pospješuje ljudskost time što joj oduzima udarnu iglu pouzdanja u samu sebe”, piše, među ostalim, Anton Šuljić u tekstu “Nada iz ograničenih obzora”. Ante Tamarut temi prilazi “Sub speciae aeternitatis” zalažući se za teologiju nade u kojoj onostrano ne odvlači ljudsku pažnju od zemaljskoga života. A svoj poetski prinos s naslovom “Tišina uskrsnog jutra” temi je dao i Stjepan Lice, a Rafael Rimić piše o povijesti računanja datuma Uskrsa. Franjo Šanjek preispituje naše vrijednosti danas te ističe da danas treba preispitati civilizacijeske vrijednosti i osnažiti ih. “Ne treba smetnuti s uma trostruko nasljeđe sustava naših vrijednosti: Stara Grčka nam je u nasljeđe ostavila demokraciju, judeo-kršćanstvo nas je naučilo osobnom dostojanstvu i jednakosti svih ljudi, dok nas je ‘Prosvjetiteljstvo’ podsjetilo na vrijednost slobode”, piše on. Kolumnist Josip Grbac govori o nasilju nad ženama te, među ostalim, kaže: “Govoriti sa stanovišta etike o pitanju nasilja prema ženi podrazumijeva analizirati suptilni odnos između religije i kulture. Ne smijemo zanemariti sve one negativne stereotipe koji su stigmatizirali ženu u kontekstu društva, ali i Crkve, kao i teološkog razmišljanja kroz povijest”. Govoreći o Crkvenim dokumentima o korupciji kolumnist Stjepan Baloban upozorava da korupcija nije ‘samo u tuđem dvorištu’. “U borbi protiv korupcije u Hrvatskoj potrebno je mijenjati društvene strukture, ali i osobna ponašanja”, kaže on i analizira lanjski dokument “Borba protiv korupcije” Papinskoga vijeća za pravdu i mir koji je u hrvatskome prijevodu donesen na središnjim stranicama Kane tako da se može istrgnuti i koristiti zasebno. Branimir Lokin svoj je tekst posvetio odnosu urbanizacije i gospodarstva, Vladimir Pavlinić piše o hereticima globalnoga zatopljenja, a Marijan Jošt se pita ne manipulira li Bushova administracija znanstvenim informacijama i samim znanstvenicima. Kana donosi razgovor s Ljubomirom Majdanžićem o solarnoj energiji u čemu Hrvatska ima bolje preduvjete od većine europskih zemalja. Marko Grčić preispituje odnos Biblije i hrvatskoga jezika, a svoju redovitu kolumnu o biblijskim temama Adalbert Rebić u ovome je broju posvetio Abrahamu kojemu Bog obećava sina Izaka. Hoće li zaista doći do zaokreta u talijanskoj Crkvi nakon imenovanja novoga redsjednika BK te zemlje, đenovskoga nadbiskupa Angela Bagnasca, propituje Aldo Sinković, dok Mihael Sokol izvješćuje o susretu katoličkih medijskih djelatnika krajem veljače u Lovranu. I u ovome broju doneseni su redoviti prilozi vezani uz obiteljski život, uz duhovnost, kulturu, arhitekturu, vrtlarstvo i kulinarstvo.