Sarajevo, (IKA) – U znaku uskrsne zbilje “Kruh iz Emausa”, tema je travanjskog broja “Svjetla riječi”, časopisa za vjeru, kulturu i društvo, koje izdaje franjevačka provincija Bosne Srebrene, a i više je napisa u vazmenom duhu: “Odlazak na večeru”, “Kad nada ponovno uskrsne”, “Veliko pashalno trodnevlje”, “Uskrsnuće tijela”, uskrsna priča “Pod zatvorenim nebom” i “S Matanom na Put križa”, “Po Božjim vrtovima” te uskrsni običaji. “Bogatstvo u čovječnosti” razgovor je s generalnim ministrom Reda manje braće fra Joseom Rodriguezom Carballom u kojem između ostaloga kaže da su “u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini franjevci kod svoje kuće, a povijest Hrvatske i BiH ne bi bila ista bez franjevaca”. “Od Haaga do Berlina” tema je “Otvorenog prozora” koji govori o eroziji pravde i krizi zajedništva. O političkim problemima BiH riječ je u napisu “Distrikt Srebrenica”, u kojem se kaže da za “izdvajanje Srebrenice ne treba osnivati odbor za iseljavanje nego za useljavanje u Srebrenicu”. U rubrici “Upoznavanja drugih” predstavljen je budizam u napisu “Isus i Buda – proroštvo i(li) mistika”. Časopis nastavlja s napisima o eneagramu, u ovom broju o tipu tri, što je međukršćansko zajedništvo, tumači se u istoimenom tekstu, a o ženi u Crkvi napis je pod naslovom: “Nebo bez žena?”. Svijetli uzor ovoga broja je bosanski fratar fra Branko Krilić (1905. – 1981.).
Časopis donosi i više zanimljivih napisa na biblijske i teološke teme, vijesti iz domovinske Crkve i Crkve u svijetu, duhovne misli i razmatranja, reportaže o župama Konjic pod naslovom “Zapostavljena Neretvica” i Trnu i Mahovljanima naslovljenu “Trnje i mahovina”. Ekološka tema nosi naslov “Post od vlastite sebičnosti”, u rubrici “Kultura” riječ je o stoljećima kršćanstva u Bosni i Hercegovini, o glazbi u Bibliji – u Starom zavjetu te o veličanstvenoj slici “Posljednji sud” u kreševskom franjevačkom samostanu, koja je sugestivno stoljećima pratila franjevačke propovijedi i podsjećala vjernike na smrt koju slijedi posljednji sud, i potom raj ili pakao. Bosansko srednjovjekovlje i dalje prati franjevačku prisutnost na tom tlu, a od srednjovjekovnih gradova predstavljena je Banja Luka s antičkim toponimom Kastel. Predstavljen je svetac mjeseca, Josip Benedikt Cottoleng, obiteljska tema “Barbike i žirafe” govori o dječjem shvaćanju života poslije ovozemaljskog života i kako im ga protumačiti, a u prilogu “Svijeta mladih”, “Obredi, samo obredi”, riječ je o mladima i njihovom shvaćanju vjere. Na kraju u “Zapažanju na rubu”, riječ je o kapucinu abbe Pierru, ocu francuskih i svjetskih beskućnika.