Zagreb, (IKA) – Prvoga dana 44. obiteljske ljetne škole koja se od 27. do 29. kolovoza održava na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu održana su dva predavanja pod zajedničkim nazivnikom “Jačanje zajedništva i povjerenja u obiteljima suočenim sa suvremenim socijalnim rizicima”. Predavanje s naglaskom na “Suočavanje obitelji sa socijalnim rizicima iz okruženja – izazov za očuvanje kohezivnosti i povjerenja u obitelji” održala je izv. prof. dr. Slavica Blažeka Kokorić, (Pravni fakultet – Studijski centar socijalnog rada, Zagreb). Osvrnula se na aktualne promjene u funkcioniraju obitelji i na izazove s kojima se obitelji danas susreću. Upozorila je kako su mnogi problemi s kojima su suočene suvremene obitelji u Hrvatskoj naraštajima prije nas bili nezamislivi. U tom je kontekstu ukazala na aktualne situacije poput deložacije zbog loših stambenih kredita, ovisnost o klađenju, problemi usklađivanja profesionalne i obiteljske uloge koji nisu bili prisutni u generacijama prije. Stoga je naglasila kako su neke od poteškoća u funkcioniranju suvremenih obitelji u Hrvatskoj posljedica specifičnih okolnosti u našem društvu. No, neke probleme s kojima se danas susreću obitelji u Hrvatskoj valja gledati u širim procesima modernizacije koji zahvaćaju razvijena zapadna društva, a sve više i Hrvatsku, te dovode do potkopavanja tradicionalne forme obiteljskog života, te do pojave novih trendova u obiteljskom životu. Kidanje tradicionalnih veza znači kidanje od prijašnjih ograničenja i obveza, no istovremeno nestaje i podrška i sigurnost koju nudi tradicionalno ustrojeno društvo. Stoga u suvremenom individualiziranom svijetu slabi osjećaj kolektivnog identiteta i pripadnosti široj rodbini i zajednici. To dovodi do izolacije suvremene obitelji, do smanjivanja uzajamne podrške, do češćih problema i sukoba unutar same obitelji. Suočen s iskustvom da se svaki odnos lako prekida, bilo prijateljski, bračni ili profesionalni, te sa strahom da ni jedan odnos neće potrajati, moderni čovjek prečesto i ekonomično rezonira da nije poželjno previše ulagati u odnose, da treba graditi slabije socijalne veze kako bi se one što jednostavnije mogle prekinuti kad se okolnosti promijene. U tom kontekstu predavačica je zaključila kako moderan čovjek ostaje zarobljen s jedne strane u svom strahu i nepovjerenju u postojanost veza, a s druge strane u vlastitom komoditetu i želji za samodokazivanjem. Istovremeno u dubokoj intimi i samoći on i dalje čezne za istinskom ljubavlju i doživljajem pripadnosti zajedničkoj obitelji, nastojeći u obitelji za sebe stvoriti oazu sigurnosti u nesigurnom svijetu. Na kraju se predavačica osvrnula na “kulturu straha” koja je prisutna u okruženju i obiteljima kao posljedica suočavanja pojedinca i obitelji s kriznim i nestabilnim vremenima, ali i kao posljedica stvaranja individualiziranoga rizičnog društva usmjerenog protiv obiteljskog zajedništva.
Predavanje “Jačanje obiteljske otpornosti – smjernice za prevladavanje socijalnih rizika u obitelji” održala je doc. dr. Gordana Berc (Pravni fakultet – Studijski centar socijalnog rada, Zagreb). Pojašnjavajući sam pojam obiteljske otpornosti, pozvala se na znanstvenika Walsha koji je taj pojam definirao riječima “obiteljska otpornost predstavlja kapacitet obitelji za suočavanje s izvorom stresa i za povoljnu adaptaciju na nastalu promjenu”.
Obitelji koje imaju zdrave snage, koje imaju potencijale nositi se s izvorima stresa, to su otporne obitelji. One imaju sposobnost zdravog suočavanja s nepovoljnim uvjetima života i sposobnost prilagođavanja na uvjete života koje od njih traže određene promjene, te nakon toga nastavljaju zdravo živjeti. No, upozorila je kako se ta sposobnost otpornosti gradi kroz vrijeme. Dakle, riječ je o procesu u koji ulaže svaki član obitelji. Prema spomenutom autoru predavačica je navela tri izvora obiteljske otpornosti: obiteljski sustav vrednovanja koji čini srce i dušu otpornosti, modeli obiteljske organizacije (upijači stresa) i komunikacijski procesi u obitelji (pomagači rješavanja problema). Svaki od navedenih izvora predavačica je zorno pojasnila primjerima iz svakodnevnoga života, te je upozorila kako su i obitelji koje nam se čine sređene osjetljive na različite izvore stresa, a osobito se to događa u obiteljima koje se susreću s raznim problemima. Stoga je zajedničko nastojanje u obitelji i dobro iskustvo u rješavanju obitelji jačanje potencijala same obitelji za otpornost i zdravo funkcioniranje, zaključila je dr. Berc. Tema uvodnih predavanja produbljena je u radionicama koje su vodile predavačice.