Uz proglašenje novih blaženika
Papa je u nedjelju, 6. listopada, na Trgu sv. Petra u Vatikanu proglasio 16 novih blaženika: 13 ukrajinskih laika grkokatolika mučenika, jednu poljsku redovnicu ukrajinskog podrijetla, jednog irskog redovnika i jednu španjolsku redovnicu. U homiliji te mise proglašenja novih blaženika i u nagovoru uz anđelovo pozdravljenje Papa je kratko progovorio o tim blaženicima. Posebnu pozornost privlače bl. Vinkentij Levonjuk i dvanaest drugova mučenika. Ubili su ih 24. siječnja 1874. ruski vojnici zbog njihove vjernosti crkvenom jedinstvu s rimskim papom. Riječ je o ukrajinskim katolicima bizanstsko slavenskog obreda, grkokatolicima, baštinicima brestlitovske obnove crkvenog jedinstva g. 1956. Ruski pravoslavni carevi nastojali su uništiti to jedinstvo, te je u siječnju 1874. car Aleksandar II. potpisao dekret o ukidanju posljednje grkokatoličke biskupije u Helmu. Kad su ruske trupe spomenutog dana stigle u Pratulin da zauzmu tamošnju grkokatoličku crkvu, bl. Vinkentij ih je s 12 drugova pokušao u tome spriječiti. Svjesno su izložili živote da posvjedoče katoličko jedinstvo. Najmlađima je bilo 19, a najstarijem 50 godina. Vojnici su ih pobili i zakopali u zajedničku jamu. Kad se je to područje 1918. našlo u obnovljenoj poljskoj državi, narod je počeo iskazivati štovanje na mjestu mučeništva.
Homilija Svetog Oca na misi proglašenja novih blaženika
1. “Vinograd Gospodnji njegov je narod” (refr. Pripjevnog psalma”)
Riječ Božja današnje nedjelje predlaže nam biblijsku sliku vinograda: sliku dragu prorocima, prisutnu u psalmima i preuzetu od Krista koji ju je upotpunio otajstvom svoje osobe, odredivši odmah samoga sebe kao “pravu lozu”, čiji je Otac vinogradar (usp. Iv 15,1).
Liturgija ističe dramatičnu suprotnost između Božje vjernosti i čovjekove nevjere, ali istodobno ističe providnosni Božji naum koji sve poziva na svetost. U “Pjesmi o vinogradu” Izaije proroka (5,1-7) slušali smo divnu alegoriju o zanosnoj ali neuzvraćenoj ljubavi Božjoj prema svome narodu. On je posvetio toliku pažnju svome vinogradu, koji je, nažalost, urodio zlim plodovima. Veliko je stoga razočaranje Gospodinovo, koji prijeti napustiti vinograd propadanju.
2. Prvom čitanju odgovara Matejevo Evanđelje u kojemu Isus sučeljava velike svećenike i narodne starješine s njihovim odgovornostima. Kao i njihovi preci koji su ubijali proroke, i oni sada potajno snuju ubiti Njega, Božjega poslanika.
Izgleda kao da pobjeđuje zlo, međutim, trijumfira Božje milosrđe. Doista, svojom žrtvom će zauvijek pobijediti mržnju i grijeh. “Kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni” (Mt 21,42). Na Isusu Kristu, hridi spasenja, obnavlja se “vinograd Gospodina nad vojskama”, “njegov izabrani nasad” (Iz 5,7).
Izabrani nasad Božji, predraga braćo i sestre, bijahu oni koje imam danas radost proglasiti blaženima. Riječ je o osobama – muškarcima i ženama – koji su dali svjedočanstvo nepokolebive vjernosti Gospodaru vinograda. Nisu ga razočarali, nego su, ostavši sjedinjeni s Kristom kao loze s trsom, donijeli očekivane plodove obraćenja i svetosti. Ustrajali su i pod cijenu najviše žrtve.
3. “Pograbiše njegove sluge pa jednoga istukoše, drugog ubiše, a drugog kamenovaše” (Mt 21,35).
Nije li to sudbina Vinkentija Levonjuka i njegovih drugova mučenika iz Podlasja? Kao vjerni “sluge” Gospodinovi oni su, pouzdavši se u njegovu milost, posvjedočili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi u vjernosti svojim istočnim predajama. Učinili su to potpuno svjesno, ne oklijevajući dati život kao potvrdu svoje odanosti Kristu.
Tim velikodušnim činom pratulinski mučenici branili su ne samo svetinju pred kojom bijahu smaknuti, nego također Crkvu koju je Krist povjerio apostolu Petru, a oni se osjećali njezinim živim kamenjem. Prikazali su tako svoju krv u zajedništvu s krvlju Sina Božjega, izbačenog iz vinograda i ubijenog (usp. Mt 21,39) za spasenje i pomirenje čovjeka s Bogom. Svojim primjerom i svojim zagovorom, Vinkentij Levonjuk i dvanaestorica drugova mučenika, podignutih danas na čast oltara, pozivaju sve nas hrabro nastaviti hod prema punom jedinstvu cijele obitelji Kristovih učenika, u duhu ekumenskih smjernica koje pruža II. vatikanski koncil.
4. Blaženi Edmund Ignacije Rice je svijetli primjer plodnog kršćanskog života kad nam je, kako sv. Pavao piše Filipljanima, na srcu sve što je istinito, plemenito, dobro i čisto” (usp. Fil 4,8). Tu imamo istaknuti uzor pravog laičkog apostola i duboko predanog redovnika. Ljubav koju je najprije dao svojoj mladoj ženi i koju je, nakon njezine prerane smrti, uvijek pokazivao prema svojoj kćeri, procvala je mnoštvom duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, dok je pomagao svećenstvo svoje župe da odgovori na žurne potrebe svojih sugrađana pritisnutih siromaštvom i težinom protukatoličkog zakonodavstva.
Duh ga je doveo da su se on i njegovi drugovi potpuno posvetili redovničkom životu. Danas njegovi duhovni sinovi, Kršćanska braća i Braća od prikazanja, nastavljaju njegovo poslanje: poslanje koje je on sam opisao u ovoj jednostavnoj i jasnoj namjeni: “Vjerujući u Božju pomoć, nadam se da ću moći poučiti ove mladiće da budu dobri katolici i dobri građani”. Tko će ikada izmjeriti sve dobro koje je proizašlo iz duhovnog poniranja, toplog srca i odlučne vjere blaženoga Edmunda Ignacija Rice? Irska je još jednom dala Crkvi i svijetu očito svjedočanstvo potpune vjernosti Kristu: Činite što ste od njega naučili… i Bog mira bit će s vama (usp. Fil 4,9).
5. Prispodoba o vinogradu govori nam o neumornoj Božjoj ljubavi prema njegovoj djeci. Toj je ljubavi znala velikodušno odgovoriti Majka Marija Ana Mogas Fontcuberta dajući obilne plodove. Odrekavši se lagodnog društvenog položaja dosegla je, povezana s križem, duhovnost nadahnutu Srcem Isusovim i utemeljenu na zauzimanju za Boga i za bližnjega “ljubavlju i žrtvom”. Vjerna franjevačkom idealu, pokazivala je prvotno zauzimanje za siromahe, sposobnost opraštanja i zaboravljanja nezahvalnosti i nepravdi, također predanje za odgoj djece, skrb za bolesne i sve potrebite. Time je odgovorila Gospodinovu pozivu na rad u njegovu vinogradu na tako vlastiti način da joj “njezina svetost nije priječila biti toliko neposrednom”.
Taj način življenja prenijela je svojim kćerima, franjevačkim misionarkama od Majke božanskoga Pastira, izgovarajući svoje posljednje riječi: “Ljubite jedna drugu kao što sam vas ja ljubila i podonosite se kao što sam vas ja podnosila. Ljubav, istinska ljubav. Ljubav i žrtva.”
6. “Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda” (Iv 15,5).
Danas se Crkva raduje zbog podizanja na oltar blažene Marceline Darowske, suosnovateljice Kongregacije sestara Bezgrešnog začeća blažene Djevice Marije. Cijeli život blažene Marceline bijaše “život u Bogu” po molitvi i vjernom nasljedovanju Isusa Krista koji je ljubio čovjeka sve do smrti (usp. Iv 13,1).
“Širiti kraljevstvo Božje u dušama ljudi i uvoditi ih u svijet” – bio je program njezina apostolskog djelovanja, rođena u tišini srca uronjenog u molitvu. Htjela je učiniti sve kako bi istina, ljubav i dobro pobijedili u životu ljudi i preobrazili lice ljubljenog naroda. Majka Marcelina vodila je velikodušno, zajedno sa svojim sestrama, teško djelo izgradnje kraljevstva Kristova s posebnom pozornošću na vjerski odgoj mladog naraštaja, osobito djevojčica, na razvoj kateheze i odgojni rad. U životu je posebnu ulogu pridavala kršćanskoj ženi, kao “ženi, majci i građanki svoje zemlje”. S velikom je revnošću njegovala razvoj kraljevstva Božjega u obitelji, jer samo zdrava i sveta obitelj “utemeljena – kako je govorila – na Bogu” može biti temeljem novoga društva. Nova je blaženica primjer apostolske vjere koja stvara nove oblike crkvene prisutnosti u svijetu, stvara pravednije i čovječnije društvo koje “ostaje i donosi plod” u Kristu.
7. “I Bog mira bit će s vama” (Fil 4,9).
Predraga braćo i sestre, “Bog mira” je sigurno s novim blaženicima koje danas promatramo u rajskoj slavi. Bog mira bit ae i s nama budemo li nasljedovali njihov primjer i njihovu odvažnu vjernost.
Mi smo “vinograd Božji”, narod za kojega je Krist predao samoga sebe. Prihvatimo poziv liturgije i dopustimo da nas privuče svijetli primjer ove braće i sestara u vjeri, koji danas blistaju divnim svjetlom.
S Marijom, Kraljicom mučenika i svetaca, koju u ovom mjesecu krunice volimo zazivati posebnom pobožnošću, krečimo vjerno prema Kristu slavnome i ne dopustimo da nas svladaju poteškoće. On je s nama danas i uvijek. Amen.
Prije anđelova pozdravljenja u 12 sati
Na završetku ovoga svečanog slavlja osobito mi je drago pozdraviti hodočasnike koji su došli iz Italije i različitih naroda počastiti nove blaženike. Htio bih sa svima vama, predraga braćo i sestre, produžiti našu molitvu obraćajući misao i srce Djevici Mariji, koju kršćanski narod zaziva u ovome mjesecu listopadu kao Kraljicu svete krunice.
ukrajinski
Posebno pozdravljam vas ukrajinske hodočasnike, koji ste došli sa svojim biskupima i svećenicima iz različitih dijelova svijeta podijeliti radost proglašenja blaženima Vinkentija Levonjuka i dvanaest drugova mučenika iz Podlasja. Potičem vas da nasljedujete njihovu muževnu postojanost u vjeri slijedeći također njihov primjer pobožnosti prema Prečistoj Djevici Mariji.
engleski
Toplo pozdravljam mnoge hodočasnike iz Irske i drugih dijelova svijeta koji su došli na beatifikaciju Edmunda Ignacija Rice. Vaša je prisutnost doprinos posvećenom radu Kršćanske braće i Braće od prikazanja, osobito na prevažnom polju katoličkog odgoja. Irski sveci, stari i novi, pokazuju kako se duboko irski narod predao Kristu. Pozivam vas na molitvu da ova baština prave vjere i svetosti bude nadahnuće novoga sklada i mira među zajednicama u Sjevernoj Irskoj, između ljudi različitih političkih nazora. Molimo svi da irski narod napusti napetosti i sukobe te nastavi graditi svjetliju i vedriju budućnost za mlađe naraštaje. Mirom se ništa ne gubi; nasiljem se može sve izgubiti. Neka vas Bog sve blagoslovi!
španjolski
S velikom ljubavlju pozdravljam danas hodočasnike španjolskog jezika. Osobito vaše biskupe, svećenike i vjernike koji su došli na proglašenje blaženom Majke Marije Ane Mogas Fontcuberta a osobito redovnice Franjevke misionarke od Majke božanskoga Pastira, koje nastavljaju njezinu karizmu, i također civilne vlasti koje sudjeluju u toj proslavi. Nova blaženica odlikovala se svojom velikom pobožnošću prema Presvetoj Djevici. Nasljedujte stoga mogućnosti njezine bogate duhovnosti!
poljski
Izražavam svoju radost zbog nazočnosti na današnjoj svetoj misi beatifikacije hodočasnika koji su stigli iz Poljske: osobito nadbiskupije Bialystok, iz biskupija Siedlce i Drohiczyn zajedno s njihovim biskupima i također hodočasnika koji su došli iz lavovske nadbiskupije zajedno s nadbiskupom metropolitom te iz drugih dijelova Ukrajine.
Naposljetku pozdravljam sestre Bezgrešnog začeća i sve one koji će štovati blaženu Marcellinu Darowsku, koji su stigli iz Poljske i inozemstva te prijatelje te kongregacije.
Zahvalimo Bogu za nove blaženike, i za nove primjere istinskih kršćanskih kreposti i ljubavi prema Kristu.
Poslije anđelova pozdravljenja
Večeras ću ući u bolnicu da se podvrgnem kirurškom zahvatu. Dok vas molim da me pratite svojom molitvom, upravljam srdačan pozdrav svima onima koji se oporavljaju u bolnicama i lječilištima, znajući da mogu računati na njihovu duhovnu solidarnost.
Neka nad svima bdije brižna Djevica Marija!