Varaždin, (IKA) – Kapucinski samostan i župa sv. Vida u Varaždinu i ove godine priređuju već tradicionalan ciklus korizmenih “Tribina srijedom” u dvorani Božjeg naroda. U povodu ovogodišnje 30. obljetnice održavanja tribina, na prvoj “Tribini srijedom” 4. ožujka o važnosti dosad održanih 158 tribina kroz tri desetljeća govorio je dugogodišnji župnik fra Bono Zvonimir Šagi. Istaknuo je da su tribine započele uz Misijsku obnovu, koja se za sve župe grada Varaždina održavala po zajedničkom pastoralnom planu od došašća 1978. do Duhova 1979. O toj duhovnoj misijskoj obnovi, njezinim rezultatima i plodovima, bilo je riječi na drugoj “Tribini srijedom” 11. ožujka, kada su župnici s područja grada Varaždina govorili o produbljenju vjere i sakramentalizaciji u Varaždinu.
Okupljene, među kojima je bio i varaždinski biskup Josip Mrzljak, na tribini posvećenoj 30. obljetnici Misijske obnove pozdravio je domaći župnik fra Goran Rukavina, osobito pozdravivši predavače, među kojima su bili dekan i župnik župe sv. Fabijana i Sebastijana preč. Mijo Horvat, župnik župe sv. Josipa Ivan Žmegač, fra Bono Zvonimir Šagi iz župe sv. Vida, vlč. Stjepan Najman, župnik najstarije varaždinske župe sv. Nikole biskupa, od koje su 60-tih i 70-tih godina protekloga stoljeća nastale prethodne tri župe, te s. Klaudija Đuran, arhivarka uršulinskog samostana, čije sestre već više od tri stoljeća izgrađuju duhovni život grada.
Preč. Horvat iz župe sv. Fabijana i Sebastijana koja je zaživjela godine 1979., podsjetio je na ključne događaje za Crkvu u svijetu toga vremena, kada je prije više od 30 godina za kormilo Katoličke Crkve stupio papa Ivan Pavao II., koji je nakon nekoliko mjeseci, godine 1979., objavio prvu od svojih 14 enciklika “Redemptor hominis” (Otkupitelj čovjeka), kojom je novi Papa želio primijeniti naučavanje II. vatikanskog koncila. Iste je godine Crkva u Hrvata slavila Branimirovu godinu koja je sadržavala ne samo slavlja i pastoralne planove, nego i želju da ostavi duboke tragove na raznim područjima duhovnog života hrvatskog naroda. U to se uključila i “varaždinska Crkva” kao dio velike Zagrebačke nadbiskupije, kazao je preč. Horvat, podsjetivši da je nadbiskup Franjo Kuharić za Varaždin kazao da je to, po statistikama, “najkatoličkiji” grad. Crkva u Varaždinu osjetila se pozvanom da za Božji narod ovoga grada i okolice pripremi veliku duhovnu obnovu, koja je nazvana Misijskom obnovom, a njezin je inicijator i organizator bio fra Bono Zvonimir Šagi. Podsjetio je kako je Misijska godina imala i svoje tiskano glasilo “Radost i nada”, s obzirom da mediji tog vremena, osobito svjetovni, nisu izvještavali o misijskim zbivanjima.

Osvrćući se na poticaje koji su doveli do velike Misijske obnove u župama grada Varaždina, fra Bono je podsjetio kako je želja nadbiskupa Franje Kuharića bila da se te godine provedu duhovne obnove, o čemu je bilo riječi i na sjednici Biskupske konferencije u jesen godine 1978. Za Misijsku obnovu u Varaždinu donesen je i prigodan zajednički pastoralni plan kako bi se probudio veći interes za evanđelje i crkvenu prisutnost u cjelokupnom okruženju, te se posvjestilo zajedništvo i pripadnost kršćanskoj zajednici. U tijeku višemjesečnog trajanja obnove dogovoreni su misijski tjedni po župama grada Varaždina, koji su započeli i završili u najstarijoj župi sv. Nikole biskupa. Prvi misijski tjedan otvorio je upravo nadbiskup Kuharić, dok su se događanjima odazvali i drugi hrvatski biskupi, poznati teolozi, svećenici i ugledni predavači. Održan je niz euharistijskih slavlja, predavanja, tribina, te raznih molitvenih i pastoralnih susreta i okupljanja u svim župnim i samostanskim crkvama na području grada. Osobito je velik odaziv vjernika bio na predavanja u dvorani Božjeg naroda kapucinske župe koja je utemeljena godine 1961. Posljednji misijski tjedan bio je organiziran u sklopu Duhovske devetnice, a obuhvaćao je događanja u svim crkvama te veliki okrugli stol u dvorani Božjeg naroda na kojem je upućeno 30-tak pitanja koja su aktualna i danas. Odgovarajući na pitanje o praćenju Misijske obnove od strane medija i vlasti, Šagi je istaknuo da nisu ni pratili, niti “progonili”, dodavši da su svi sadržaji protekli u miru.
Vlč. Žmegač iz župe sv. Josipa, koja je osnovana godine 1974., na temelju župne spomenice podsjetio je na događaje Misijske obnove koji su se održavali u četiri glavna misijska središta, a to su bili župna crkva Sv. Nikole, župna crkva Sv. Vida, franjevačka crkva i župna kuća s crkvom sv. Josipa, dok je niz sadržaja održan i u uršulinskoj crkvi te crkvi Sv. Fabijana i Sebastijana. Vlč. Najman iz župe sv. Nikole biskupa kazao je kako o tim događanjima, nažalost, nije ništa zabilježeno u župnoj spomenici. No, zahvaljujući arhivu fotografija iz tog vremena, okupljenima su predstavljeni i događaji u toj najstarijoj varaždinskoj župi. Uršulinka Klaudija Đuran podsjetila je na višemjesečna događanja u samostanu i crkvi Rođenja Isusova u tom razdoblju, kada se slavila i 275. obljetnica dolaska uršulinki u Hrvatsku i Varaždin, kazavši kako je iz tog vremena poteklo više pobožnosti koje se još njeguju. Odličan odaziv vjerničkog puka Misijskoj obnovi nastavio se raznim vjerskim događanjima i u idućim godinama, pa je tako Varaždin godine 1981. bio uspješan domaćin sudionicima Katehetske ljetne škole za čitavu tadašnju državu.
Na kraju tribine biskup Mrzljak istaknuo je kako su se okupili upravo na sedmu obljetnicu smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, koji je rado dolazio u Varaždin, te je u taj grad imao i svoj posljednji pohod izvan Zagreba prije smrti.