Varšava, 14. 6. 1999. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. predvodio je 13. lipnja, u Varšavi svečano misno slavlje na kojemu je blaženima proglasio 110 osoba, među kojima 108 mučenika zbog patnji pretrpljenih u tijeku nacističke okupacije Poljske. Obraćajući se vjernicima, kojih se na središnjem varšavskom trgu Jozefa Pilsudskog okupilo oko 700.000, Sveti Otac je osobitu pozornost posvetio sudbini tadašnjega poljskog nadbiskupa Juliana Nowowiejskog, koji je u dobi od 83 godine u nacističkome koncentracijskom logoru mučen, jer je odbio nagaziti svoj biskupski križ.
Na samom početku svoje propovjedi Papa je pozdravio nazočnu braću u biskupstvu, svećenike, Predsjednika Republike, ministre, predsjednika Senata i Skupštine, te braću i sestre u vjeri. Potom je Sveti Otac zahvalio Providnosti što može ponovno, nakon 20 godina, biti nazočan na mjestu gdje se “molilo za dar Duha Svetoga”. “U tim teškim vremenima, tražili smo da snaga Duha uđe u srca muškaraca i žena, te postane snaga za vrijeme u kojem smo živjeli”, istaknuo je Papa te potom istaknuo značenje poljske Crkve koja je “zahvalna što je izišla iz katakombi i što može otvoreno susresti s izazovima sutrašnjice”.
U svom osvrtu na nedjeljna čitanja, Sveti Otac se zadržao na misteriju uskrsnuća navodeći kako “nada koja proizlazi iz Uskrsnuća može nas nadahnuti na prave odgovore našega vremena u našemu svakodnevnom životu”. Spominjući se riječi koje je uputio poljskim vjernicima prije dvadeset godina kada je rekao kako “Poljska postaje zemlja odgovornih svjedoka” (Propovijed na Trgu pobjede, 2. lipnja 1979.), nadodao je “kako je to svjedočanstvo djelotvornoga Božjeg milosrđa izgrađenog iz vjere u uskrsnuće koje je znak nade mnogim generacijama”.
Izgovarajući riječi molitve Crkve za nove blaženike, ubrajajući ih u općinstvo Svetih, papa Ivan Pavao II. se spomenuo svih onih “kojima se divimo zbog hrabrosti svjedočenja. Živa vjera, nepoljuljana nada i velikodušna ljubav presudila im je. S pravom se molimo Gospodinu da uzmognemo slijediti njihov primjer”, istaknuo je Papa, posebno ističući primjere blažene Regine Protoman i blaženog Edmunda Bojanowskog. Utemeljiteljica Kongregacije Sestara svete Katarine blažena Regina Protoman sve svoje snage ulagala je na obnovu Crkve nakon Tridentskog sabora na kraju 16. i početku 17. stoljeća. Utemeljila je kongregaciju u kojoj je ujedinila kontemplaciju i rad s bolesnima, te odgojila malu djecu i starije djevojke. Blaženi Edmund Bojanowski bio je poput Regine, milosrdan i predan služenju čovjeku u potrebi. Tako je Bojanowski, koji je bio zemljoposjednik u Wielkopolskoj, nadahnut vjerničkim životom pomagao seosko stanovništvo u obrazovanju, kulturi i vjeri. Ustanovio je Kongregaciju štovatelja Presvetoga i Bezgrešnog začeća BDM. “Danas slavimo i one koji su dali živote za Krista u našem vremenu”, rekao je Papa podsjetivši nazočne na neke primjere herojskog svjedočenja vjere u tijeku Drugog svjetskog rata. Među novim blaženicima našli su se svećenici i laici, stari i mladi iz različitih slojeva. “Ako se danas radujemo zbog beatifikacije ovih 108 mučenika, svećenika i laika, to činimo s pravom jer su oni svejdoci vjere za Krista, oni su dar nade”, istaknuo je u svojoj propovjedi Sveti Otac. Na kraju propovjedi Papa je sve nazočne još jednom pozvao da vjeruju u Ljubav, te da ti primjeri blaženika predstavljaju “preobilno bogatstvo milosti svoje” i našu nepoljuljanu vjeru u Krista prisutnog u hodu prema trećem tisućljeću.