VATIKAN ODGOVARA MOSKVI: NISMO KRIVI ZBOG NEODRŽAVANJA SUSRETA PAPE I PATRIJARHA

Vatikan, 13. 8. 1997. (IKA) – Predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Edward Cassidy, u razgovoru za austrijsku katoličku informativnu agenciju “Kathpress”, odbacio je tvrdnje prema kojima bi Sv. Stolica bila odgovorna što nije došlo do susreta između pape Ivana Pavla II. i moskovskog patrijarha Aleksija II. Kardinal Cassidy doslovce je rekao: “Ne može se tvrditi da smo iz zajedničke izjave izbacili odlomke o unijatima i prozelitizmu. Mi smo ponajprije predložili inačicu koja je, prema našem mišljenju, bolje izražavala to isto.” Da je predviđena izjava ostala poput nacrta, prema kardinalovim riječima, “slučaj bi bio lakši za patrijarha, no teži za Papu”.
I drugi prigovor iz Moskve – da se Sv. Stolica nije pridržavala obećanja, danog na bilateralnom susretu u Bariju, održanom u svibnju, a glede dva određena prijeporna pitanja u zapadnoj Ukrajini – nije primjereno, istaknuo je australski kardinal. Tu je bilo riječi o rusko-pravoslavnoj biskupskoj kući u Iwano-Frankiwsku i pravu posjedovanja jedne crkve u Lavovu. U slučaju Iwano-Frankiwska uspjelo se produžiti trenutno – privremeno – rješenje na godinu dana, dok bi glede lavovske crkve bili nužni mučni pregovori s ukrajinskom vlašću, koji se nisu mogli voditi u tom kratkom razdoblju. Kardinal Cassidy na to je odgovorio: “Tvrdnju da nismo pokušali održati naša obećanja, držim poprilično nekorektnom. U tom kratkom vremenu učinili smo najbolje što smo mogli.”
Moralo bi se tražiti “stvarne razloge” za opozivanje, istaknuo je kardinal Cassidy. On pretpostavlja da je razloga za to bilo u Svetom Sinodu moskovskog patrijarhata. No, isto tako nužno je ustvrditi: “Nikakva odluka, da do susreta ne dođe nije donesena, već da se susret – kao što je rekao sam patrijarh – mora na određeni način pripremiti. I da nekoliko točaka, ako ne baš sve, treba riješiti prije, a ne u posljednjih deset dana.”
O točnom datumu sljedećeg pokušaja da dođe do susreta pape i patrijarha, kardinal Cassidy nije htio govoriti: “Moramo postati sigurni da su prilike za susret zrele.” No susret između pape i patrijarha u svakom bi slučaju “doista pomogao riješiti neka naša pitanja.”
U razgovoru kardinala Cassidyja za “Kathpress” bilo je riječi i o neraspoloženju ekumenskog carigradskog patrijarha zbog toga naumljenog susreta. Kardinal Cassidy izjavio je da ipak nije očekivao takvo uzvratno ponašanje Carigrada, koji čak nije poslao svoje – već uobičajeno – izaslanstvo za proslavu blagdana sv. Petra i Pavla u Rim. “Do danas ne vidim da smo našim djelovanjem ekumenskom patrijarhu dali ikakvog povoda za nezadovoljstvo”, izjavio je predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. Papina želja da se susretne s patrijarhom Aleksijom II. istovjetna je onoj da se susretne s rumunjskim, antiohijskim, aleksandrijskim ili bilo kojim drugim pravoslavnim patrijarhom. Posjet ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. Rimu, g. 1995., bio je znakom “sasvim posebnih odnosa” između Rima i Carigrada. On je iznenađen što je “patrijarhija naše naume protumačila kao prijetnju tim odnosima.”
Cassidy je također potvrdio da će krajem studenoga otputovati u Istambul, kako bi sudjelovao u proslavi blagdana sv. Andrije.
Na kraju razgovora, kardinal Cassidy je “vrlo pozitivnim” ocijenio Drugo europsko ekumensko zborovanje, koje se od 23. do 29. lipnja održalo u Grazu, a na kojem je on bio posebni papin izaslanik. Na tom zborovanju pripadnici različitih Crkava zajedno su se na molitvu, razmjenu mišljenja i međusobno upoznavanje. Zbog toga je susret u Grazu bio “vrlo pozitivan i koristan”. No, s druge strane, kao plod takvog susreta nije se moglo očekivati veliki dokument s dubljim teološkim značenjem, rekao je, na kraju razgovora, kardinal Cassidy.