Vatikan: Sastanak katoličkih i pravoslavnih teologa o papinu prvenstvu

Vatikan, (IKA) – U Vatikanu je protekli tjedan održan simpozij stručnjaka te katoličkih i pravoslavnih predstavnika o problemu Petrova služenja. Simpozij je sazvao predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter Kasper, kao odgovor na traženje pape Ivana Pavla II. u njegovoj enciklici “Ut unum sint”. Papa u enciklici potiče proučavanje pitanja Petrova služenja, u zajedništvu s ostalim kršćanima, u svrhu zajedničkog nalaženja i oblikovanja zamisli tog služenja ljubavi koju bi mogli prihvatiti i priznati jedni i drugi, u ovom slučaju katolici i pravoslavni. Na tome se sastanku proteklog tjedna razgovaralo o četiri teme. Najprije o biblijskom temelju Petrova prvenstva, zatim o tom papinu prvenstvu u tekstovima crkvenih otaca, o ulozi rimskog biskupa na ekumenskim koncilima te o nedavnim raspravama o tome Petrovu prvenstvu, u okviru Prvoga vatikanskog koncila te poimanju tog prvenstva među pravoslavnim teolozima. Na simpozij, koji je imao akademsko obilježje, bili su pozvani profesori akademija pravoslavnih Crkava. Tako je na simpoziju sudjelovao predstavnik carigradskoga ekumenskog patrijarhata, predsjednik akademije u Ateni, zatim po jedan predstavnik antiohijskoga, srpskog, rumunjskog i bugarskog patrijarhata te Grčke pravoslavne crkve. Tako je to bio skup osoba koje predaju na akademijama. Bili su pozvani i predstavnici Moskovskog patrijarhata, ali nisu mogli doći. Na simpoziju u Vatikanu nazočni su uspostavili bratske osobne odnose, u toplom ozračju, što je dobar znak za ekumensko istraživanje. Budući da simpozij nije trebao izraditi nikakve zaključke, bio je slobodniji i omogućio je raspravljanje o nekim složenim problemima u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi. Na skupu je također istaknuto kako problem Petrova služenja u Crkvi ima svoju dugu povijest polemika, nerazumijevanja i pretjerivanja. Na simpoziju su izneseni pravi problemi, napose oni o evanđeoskom temelju Petrova služenja, zatim njegovu razvoju, rastu i ostvarenju u Crkvi, njegovu poimanju u crkvenih otaca i na ekumenskim koncilima, napose razjašnjavanju njegova značenja u definiciji Prvoga vatikanskog koncila. Slični susreti trebali bi se sada održati i s ostalim kršćanskim vjeroispovijestima, najprije sa starim Istočnim Crkvama, koje se susreću s istim problemom, a zatim s Crkvama nastalim iz reformacije. S njima će razgovor biti mnogo teži, jer je cijelo pitanje mnogo šire, a osnovni je problem apostolsko nasljeđe i biskupska kolegijalnost. Dokumenti tog simpozija bit će objavljeni da bi se omogućilo daljnje razmišljanje o tom pitanju te da se s njime upozna šira javnost.