Vatikan, 30. 11. 2001. (IKA) – “Povijest Katoličke Crkve i hrvatskog naroda duboko je obilježena djelom i radom kardinala Franje Šepera”, istaknuo je u pozdravom govoru prigodom otvaranja znanstvenog djela međunarodnog simpozija o kardinalu Franji Šeperu, koji je održan 29. i 30. studenoga u Vatikanu, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Na skupu su, uz pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinala Josepha Ratzingera i tajnika nadbiskupa Tarcisia Bertonea, koji je i otvorio radove simpozija, sudjelovali i pročelnici Kongregacije za katolički odgoj Zenon Grocholewski i Kongregacije za istočne Crkve, patrijarh Daoud Muossa I., te brojni predstavnici ostalih ustanova Svete Stolice.
Hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Franjo Zenko, smatra da je kardinal Šeper dio baštine opće Crkve, ali napose Crkve u hrvatskom narodu. Posebno je važna njegova duhovna baština, koju još treba otkriti. Nije zanemariva ni ona znanstvena, odgojna, društvena i politička, jer Šeper pripada, prema njegovim riječima, naraštaju, koji je proizašao iz Prvoga svjetskog rata, da bi u najljepšim godinama zapao u vrtlog ideja totalitarizama, koje su izazvale drugi svjetski i rat i godinama tlačile narode. Kardinal Šeper nije bio sklon kompromisu s nejasnim političkim ciljevima, istaknuo je veleposlanik Zenko.
Dugogodišnji tajnik najprije nadbiskupa, a potom i kardinala Šepera, prelat Vladimir Stanković, koji se osvrnuo na biografski profil kardinala, smatra da je Šeper bio na neki način preteča Wojtilinog izbora za Papu, jer mu papa Pavao VI. nije slučajno povjerio upravu najdelikatnije ustanove Svete Stolice. Šeper je bio vrsni poznavatelj i onog djela Europe, koji je mnogima bio u ono doba posve nepoznat, smatra prelat Stanković.
Tajnik Kongregacije za nauk vjere nadbiskup Bertone je izrazio nadu da će taj veliki sluga Crkve, koji je do sada bio široj javnosti nepoznat i na neki način zapostavljen, doskora biti proglašen slugom Božjim. O Šeperovim je vrlinama progovorio i kardinal Ratzinger tijekom mise na oltaru katedre Sv. Petra u vatikanskoj bazilici, kojom je službeno otvoren taj simpozij.
Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić osvrnuo se na Šeperovo sudjelovanje na II. vatikanskom saboru i na njegov prinos u izradbi saborskih konstitucija, istaknuvši kako “Šeper nije bio tvorac glavnih dokumenata II. vatikanskog sabora. Nije međutim bio ni jednostavni promatrač i sudionik, već konstruktivni promicatelj. Podržavao je upravo one ideje, koje su prevladale na saboru i koje su danas sastavni dio saborskog crkvenog nauka”.
Kardinal Jozef Tomko osvrnuo se na zanimljive pojedinosti prinosu kardinala Šepera oko utemeljenja novoga savjetodavnog tijela u Katoličkoj crkvi. Šeper je naime bio svjestan važnosti uloge episkopata cijeloga svijeta u donošenju svih važnijih odluka, smatra kardinal Tomko. To je potvrdio i danas kardinal Ratzinger, koji je u svom predavanju istaknuo kako su dokumenti, koje je izdala Kongregacija za nauk vjere pod vodstvom kardinala Šepera, temelj i za današnje djelovanje Kongregacije bilo pod metodološkim, bilo pod naučnim vidikom. On se osvrnuo na nastanak doktrinalnih, moralnih i pastoralnih dokumenata. Ti dokumenti nisu samo plod reakcija na pojave u Crkvi, već i akcije za očuvanje i promicanje vjere, u čemu, kako je rekao kardinal Ratzinger, moraju sudjelovati svi kršćani. Posebno je istaknuto Šeperovo nastojanje da se oko rješavanja problema u dogovoru s ljudima, a napose s Biskupskim konferencija i teolozima. Šeper nije bio teolog, ali je zato, kako je primijetio mons. Marzotto, došao na ideju utemeljenja Međunarodne komisije, u kojoj se uz ne male trzavice otvoreno raspravljalo o svim problemima, a posebice o onima, koji su bili korisni Kongregaciji za nauk vjere.
Na kongresu je bilo govora i o humanitarnoj strani kardinala Šepera, koji je imao veliko razumijevanje i za namještenike Kongregacije. Papa ga je Ivan Pavao II. odmah na početku svog pontifikata zadužio za uspostavu pregovora s biskupom Lefvreom, jer je, kako je posvjedočio sam kardinal Ratzinger, jedino Šeper sa svojom strpljivošću i razumijevanje za čovjeka u stanju pregovarati s biskupom, koji je nakon Koncila prouzročio rascjep u Crkvi.
Kardinal je Ratzinger najavio da će doskora biti objavljeni svi dokumenti prvoga zagrebačkog i drugog rimskog djela međunarodnog kongresa o kardinalu Šeperu, čovjeku, koji je, kako je rečeno, svojom dalekovidnošću postavio temelje i zacrtao smjernice za rad Kongregacije za nauk vjere, koja je naslijedila djelo Svetog Uficija. (i11674hr/as/mjb)