Rim, (IKA) – Prava čovjeka su slaba ako se ne temelje na Bogu, istaknuo je 10. prosinca papa Benedikt XVI. na kraju svečanoga koncerta u dvorani Pavao VI. u Vatikanu u prigodi 60. obljetnice Opće povelje o ljudskim pravima. Benedikt XVI. je povelju nazvao vrlo visokom uporišnom točkom međukulturnoga dijaloga, a Ivan Pavao II. miljokazom na putu moralnoga napretka čovječanstva. Benedikt XVI. smatra je i odlučnim korakom na teškom i zahtjevnom putu prema miru i slozi. Crkva ljudska prava oduvijek smatra izrazom transcendentalnoga dostojanstva osobe, koju Bog ljubi poradi nje same, ciljem a nikad sredstvom. Ta prava utemeljena su na naravnome zakonu zapisanom u ljudskom srcu, a ne mogu biti predmet jednostavnih dogovora ili promjenljivih mišljenja jer bi postala slaba i izbirljiva prava, podvrgnuta samovolji jačih. Ona, naprotiv, moraju vrijediti za sve i uvijek, poručio je Papa. Stotine milijuna naše braće i sestara gledaju ugrožena svoja prava na život, slobodu i sigurnost. Ne poštuje se uvijek jednakost među svima, u svačijem dostojanstvu, a nove se zapreke podižu zbog rase, religije, politike i drugih uvjerenja. Stoga valja osnažiti zajedničko zauzimanje u promicanju i boljem definiranju prava čovjeka, a također treba umnožiti napore kako bi se jamčilo poštovanje prava, upozorio je Benedikt XVI.

Kada se ne priznaje pravo na život i vjersku slobodu, upitno je poštivanje i drugih prava, ustvrdio je Papin državni tajnik kardinal Tarsicio Bertone u govoru prije koncerta. Poštovati ljudska prava znači suprotstaviti se srozavanju koje u mnogim našim društvima dovodi u pitanje etiku života i rađanja, braka kao i odgoja, uvodeći individualistički vidik na kojemu proizvoljno temeljiti nova, pravno neodređena prava. Braniti ljudska prava znači ne izjednačivati ih s jednostavnim i često ograničenim sporednim potrebama. Univerzalnost osobe je mjerilo koje ljudskim pravima daje obilježje univerzalnosti, kako bi se izbjegle djelomične primjene i relativističke teorije. Gospodarske strukture koje nisu sukladne s vrednotom čovjeka danas zaboravljaju da je solidarnost glavno obilježje obitelji. Stoga se s pravom pita ne napušta li se shvaćanje o osobi jer od subjekta sve više postaje objekt gospodarske djelatnosti, a često je svedena da jedino traži prava povezana sa svojom ulogom potrošača, istaknuo je kardinal Bertone i dodao kako su sva prava jednaka.
Ponekad se pravo na vjersku slobodu tumači kao pravo na bogoštovlje, dakle nešto sasvim privatno, a to se pravo sve više zamjenjuje s neodređenim pravom na snošljivost. Premda je utjecaj religije očit, neki je žele isključiti iz izgradnje društvenoga poretka, a pozivaju se na poštivanje pluralizma koji obilježava suvremeno društvo. Opća povelja iz 1948. godine je svršetak i početak. Pozvana je danas braniti slobodu i njezina pravila ali i spriječiti njihovo izopačenje u nijekanje prvenstva ljudskoga bića, zaključio je kardinal Bertone.