Pučišća, (IKA) – Blagoslovom ognja pred crkvom Sv. Jeronima i paljenjem uskrsne svijeće započeo je na Veliku subotu, 26. ožujka, liturgijski obred Vazmenog bdjenja koji je predvodio papinski nuncij u Berlinu nadbiskup Nikola Eterović u župi sv. Jeronima u rodnim Pučišćima na Braču. Uz nuncija Eterovića u obredima vazmene noći suslavili su mjesni župnik Pavao Gospodnetić i velikotjedni propovjednik dr. fra Ante Vučković. Poslije svečanoga ulaska s uskrsnom svijećom i otpjevanoga Hvalospjeva uskrsnoj svijeći održana je Služba riječi u kojoj su skladnim pjevanjem sudjelovali mladi župljani. Uskrsnu radost najavilo je, zatim, novo zvono sv. Lucije koje će biti postavljeno na crkvici koju je svetici u čast na Racu sagradio Ivan Nikola Žuvetić u 16. stoljeću.
“Uskrsna noć središte je vjerničkoga života i čitave liturgije. Sve ono što mi u kršćanstvu držimo važnim usredotočeno je i živi iz noćašnje noći, iz proslave uskrsnuća. Ono što mi vjerujemo je da je jedan jedini – Isus Krist, probio granice smrti”, rekao je na početku propovijedi dr. Vučković s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu, razloživši važnost i poruku Isusova uskrsnuća za vjernički život. Propovjednik je svoj govor o Kristovu uskrsnuću utemeljio na biblijskim izvještajima koji govore o tome da je Isus uskrsnuo po Pismima. Pojasnio je da je taj izraz “po Pismima” ključan za razumijevanje onoga što se s Kristom dogodilo. Govoreći o uskrsnuću kao povijesnom događaju, primijetio je kako se suvremeni kršćani, pritom, mogu pitati kakve veze ima taj davni događaj s njihovim životom. “U svom životu u vrlo ključnim trenucima sami i ne htijući naletimo na pitanje Kristova uskrsnuća u kojem leže ključni odgovori na naša najdublja pitanja. Kada je riječ o životu i smrti, kada nam se netko značajan približi smrti ili umre, naše je duboko ljudsko pitanje: je li to kraj? Hoćemo li se ponovno vidjeti? Hoćemo li se ponovno susresti? I nije isto ako vjerujem da hoću ili ako mislim da je tu kraj. I tu dolazi vrlo blizu pitanje je li Krist uskrsnuo”, pojasnio je dr. Vučković. “Kad pogledamo svoj život, život naših bližnji, kad pogledamo ljude koji pate, neki od početka, neki od siromaštva, neki od bolesti, neki od društvene nepravde, neki od svađa. I kad se zagledamo da ima ljudi koji su godinama trpjeli i nosili bol, ostaje veliko pitanje je li ljudska patnja stvar sudbine ili ima neki dublji odgovor. I u svakodnevnom životu kada se pitamo ima li smisla živjeti moralno, dobro, ima li smisla biti dobar, pravedan, pošten, ima li smisla ne krasti, ne lagati ako živimo u svijetu u kojem su uspješniji oni koji griješe, koji čine tako”, istaknuo je dr. Vučković, ustvrdivši kako Isusovo uskrsnuće baca svjetlo na čovjekova svakodnevna moralna pitanja. Prazan grob, nastavio je, ništa ne govori jer oni koji su ga vidjeli, vidjeli su ga ljudskim očima, ali ga nisu vidjeli “po Pismima”. Oni koji vide prazan grob spremni su vjerovati da je Isusovo tijelo ukradeno. Uskrsli svojim učenicima otvara pamet da razumiju Pisma. Uskrsna noć je noć u kojoj Bog želi da otvorimo oči, um i srce. Iz susreta s Kristom trebamo dobiti odgovore na pitanja o smislu života i patnje, istaknuo je, uz ostalo, propovjednik. Neka nas susret s Uskrslim preporodi iznutra, neka nam otvori oči, um i srce. Pustimo našem umu i srcu da uđu u odnos s Isusom, poručio je dr. Vučković.
Liturgijsko slavlje nastavljeno je, zatim, obnovom krsnih obećanja i blagoslovom vode kojom je nadbiskup poškropio Božji puk uz pjesmu “Vidjeh vodu”. Na obredima uskrsnoga bdjenja pjevao je mješoviti zbor Sv. Jeronima kojim je ravnala s. Danijela Mihić. Po završetku liturgije Vazmenog bdijenja nadbiskup Eterović zadržao se pred crkvom u uskrsnom čestitanju s vjernicima