Vatikan, (IKA) – Međukulturni i međureligijski dijalog je prioritet, različitost treba prihvatiti kao pozitivnu činjenicu, ona je obogaćivanje, ali se ne smije popustiti relativizmu i sinkretizmu, istaknuo je Benedikt XVI. u poruci predsjednicima papinskih vijeća za međureligijski dijalog i kulturu kardinalu Jean-Louisu Tauranu i nadbiskupu Ganfrancu Ravasiju, u prigodi studijskoga dana “Kulture i religije u dijalogu”, održanoga 3. prosinca u Vatikanu. U poruci objavljenoj u Vatikanu 9. prosinca, Papa je potvrdio da Crkva želi ući u dijalog sa svijetom, te je podsjetio da premda brojni Europljani, nažalost, čini se zanemaruju kršćanske korijene Europe, oni su živi, a morali bi zacrtati put i hraniti nadu milijuna građana koji imaju zajedničke vrednote. Papa je izrazio zadovoljstvo zbog zajedničkog pothvata vijeća za međureligijski dijalog i za kulturu kao znaka sudjelovanja Svete Stolice u europskoj inicijativi, odobrenoj 2006. godine, da se 2008. godinu proglasi europskom godinom međukulturnoga dijaloga. Europa je već odavno postala svjesna svoga bitnoga kulturnog jedinstva, unatoč plejadi nacionalnih kultura koje su sačinile njezino lice. Suvremena Europa koja se pomalja u trećem tisućljeću plod je civilizacije stare dvije tisuće godina. Ona polaže svoje korijene u golemoj i antičkoj baštini Atene i Rima, te posebice plodnom zemljištu kršćanstva, koje se pokazalo kadrim stvoriti nove kulturne baštine premda je prihvatilo izvorni doprinos svake kulture. Novi humanizam nastao širenjem evanđeoske poruke uzdiže sve čimbenike dostojne osobe i njezina transcendentalnoga poziva, pročišćavajući ih od nečistoća koje zatamnjuju istinsko lice čovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju. Tako nam se danas Europa pokazuje kao dragocjeno platno, čija je osnova satkana od načela i vrednota proisteklih iz evanđelja, dok su nacionalne kulture znale izvesti ogromnu raznolikost izgleda koji očituju vjerske, intelektualne, tehničke, znanstvene i umjetničke vrednote europskoga čovjeka. U tom smislu možemo ustvrditi da je Europa imala i sve do danas ima kulturni utjecaj na sveukupnost ljudskoga roda, a ne može ne osjećati se posebno odgovornom za svoju budućnost i čitavoga čovječanstva, istaknuo je Benedikt XVI.
Danas je više nego ikad važno razmišljati o antičkim korijenima iz kojih je tijekom stoljeća curio obilan životni sok. Tema međukulturnoga i međureligijskog dijaloga zato izbija na površinu kao prioritet za Europsku uniju, a tiče se kulture i komunikacije, odgoja i znanosti, seljenja i manjina, mladih i zapošljavanja, upozorio je Papa.
Ohrabrujem sve one koji se posvećuju izgradnji gostoprimljive Europe, solidarne i uvijek vjerne svojim korijenima, a posebice potičem kršćane da pridonesu ne samo ljubomornom čuvanju kulturne i duhovne baštine po kojoj se odlikuju, koja je sastavnica njihove povijesti, nego da se još više zauzimaju u traženju novih putova kako bi se na prikladan način sučelilo s velikim izazovima po kojima se razlikuje post-moderna epoha. Između ostalih, ističem obranu ljudskoga života u svakom trenutku, zaštitu svih prava osoba i obitelji, izgradnju pravednoga i solidarnog svijeta, poštivanje stvorenoga, međukulturni i međureligijski dijalog, istaknuo je Papa.

.