Već se treću godinu zaredom glad u svijetu ne smanjuje

Čovječanstvo nije dovoljno izvršilo svoju dužnost prema najsiromašnijoj braći, ocijenio je mons. Chica Arellano podatke koje su 15. srpnja u New Yorku predstavile četiri agencije Ujedinjenih naroda: Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Izvještaj je pripremljen u sklopu praćenja napretka prema postizanju drugog cilja održivoga razvoja, odnosno iskorjenjivanja gladi, promicanja prehrambene sigurnosti i zaustavljanja svih oblika neishranjenosti do kraja 2030. godine.

Već se treću godinu zaredom glad u svijetu ne smanjuje. U 2018. godini dovoljno hrane nije imalo oko 820 milijuna ljudi, u odnosu na 811 milijuna 2017. godine. Djece niske porođajne težine ima više od 20 milijuna; djece u dobi do pet godina koja boluju od kronične neishranjenosti ima gotovo 150 milijuna, a one akutno neishranjene gotovo 50 milijuna. Glad se posebno povećava u zemljama u kojima je gospodarski rast u zastoju. U izvještaju se ističe i da u svijetu ima sve više debljine i pretilosti, posebno kod školske djece i odraslih, kao i da je vjerojatnost prehrambene nesigurnosti na svim kontinentima veća među ženama nego među muškarcima, a taj je raskorak najveći u Latinskoj Americi.

Izvještaj nam govori da ljudi koji se nalaze iza tih podataka nemaju mirnu sadašnjost, a ni blistavu budućnost, primijetio je mons. Chica Arellano u razgovoru za Radio Vatikan.

Međunarodna bi zajednica doista trebala napraviti mnogo više. Nedostaje volja, posebno za uklanjanje uzroka koji su rezultat ljudskoga djelovanja, kao što su sukobi, gospodarska kriza i klimatske promjene, rekao je mons. Chica Arellano.

Najviše pothranjenih ljudi – više od 500 milijuna – živi u Aziji, ponajviše u južnom dijelu. I u Africi je stanje krajnje zabrinjavajuće, s najvišim stopama gladi u svijetu, koje i dalje, polagano, ali neprestano, rastu u gotovo svim pokrajinama. Posebno je u zapadnoj Africi neishranjena oko trećina stanovništva (30,8%). Osim klime i sukoba, porast neishranjenosti podupiru i gospodarske krize.

U Aziji je riječ o gotovo 514 milijuna gladnih osoba; u Africi više od 250 milijuna, a u Latinskoj Americi 42,5 milijuna, primijetio je mons. Chica Arellano te istaknuo da izvještaj ne upozorava samo na okrutnost gladi, nego i na pretilost. Odraslih predebelih osoba u svijetu ima više od 670 milijuna, odnosno 13%, što znači da je jedna od osam osoba pretila.

Svi možemo nešto učiniti u svrhu suzbijanja gladi i to prije svega ne bacajući hranu i ne popuštajući ravnodušju, poput likova iz prispodobe o dobrom Samarijancu. Međunarodna zajednica treba rasti u solidarnosti, jer solidarnost i ulaganje u mir jedan je od načina za borbu protiv gladi. Ako ne suzbijemo glad, mislim da neće biti moguće postići druge ciljeve održivoga razvoja Agende 2030., upozorio je mons. Chica Arellano.

Moramo više raditi kako bismo bolje obavili svoju dužnost kao međunarodna zajednica i, ponajviše, kao pojedinci, na individualnoj razini. Izvještaj Ujedinjenih naroda upravo je poticaj da učinimo više, primijetio je stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo.

Prvi i drugi cilj, odnosno iskorjenjivanje siromaštva i gladi, temeljni su za postizanje ostalih 15 ciljeva koji se sažimaju i upozoravaju da ne smijemo nikoga ostaviti iza sebe. Papa Franjo je 27. lipnja primio u audijenciju sudionike konferencije Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda te istaknuo da je to problem koji treba uključiti sve ljude, jer je trpljenje jedne osobe trpljenje sviju. Uputio je također apel za ispravnu uporabu vode, te posebno za proizvodnju hrane i njezinu pravedniju raspodjelu jer, dok ima zemalja u kojima preostaje hrane, ponajviše u Africi pak ima područja u kojima je nedostaje. Ta je nejednakost doista okrutna, zaključio je mons. Chica Arellano.