Budimpešta, 23. 10. 2000. (IKA) – U reformskim zemljama osjeća se velik zaokret prema religiji, smatra mađarski sociolog Miklos Tomka. Ta se činjenica, prema njegovu mišljenju, može tumačiti porastom prestiža i udjela Crkava u javnom životu. Na mjesto negdašnjeg, desetljećima dugog, “raskršćanjenog pesimizma” pod komunističkim režimima, nastankom religioznog poleta sada prevladava “religiozni optimizam”.
Već prema određenoj zemlji dobiva se različita slika. U Poljskoj i Rumunjskoj npr. oko 80,4 odnosno 72,8 posto pučanstva priznaje se religioznima. U Češkoj Republici religioznima se, međutim, priznaje 28,8 posto stanovništva, a 22,5 posto religioznih je i nekadašnjih Istočnih Nijemaca, dok “areligioznost” više nije isto što i ateizam. Areligioznost, objasnio je Tomka, u tom kontekstu znači “da se Bog kao pojam praktički više ne pojavljuje u kulturi, jeziku i svijesti”. Ipak, i tu se pojavljuju nove naznake: tako je visoko samosvrstavanje među religiozne Hrvata, Poljaka ili Litvanaca u suprotnosti s razvijenom religioznom praksom.
Zanimljiv je odnos religioznosti prema dobi: stariji od 65 godina pretežno su sačuvali svoju vjeru. Najviše areligioznih pripada dobnoj skupini između 30 i 65 godina. U dobi ispod 30 godina, nakon pada komunizma, pokazuje se veliko zanimanje za religije. Religija se u tom kontekstu, prema Tomki, ne treba isključivo poistovjetiti s crkvenošću, već tu spada i zanimanje za sekte, ezoteriju i ostale religiozne pokrete i prakse. S tim u svezi može se reći da je u Istočnoj Europi procvat religioznosti zapravo vezan uz mlade. Prema istom budimpeštanskom sociologu u Zapadnoj Europi krivulja religioznosti polako ali stalno pada, dok u Istočnoj Europi ta krivulja, nakon ekstremnog pada u sedamdesetim godinama, stalno raste. Otklon od Crkve bez iznimke se primjećuje u svim zapadnim zemljama, a najsnažnije u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Švedskoj. Nasuprot tome neke zemlje Istočne, Srednje i Južne Europe, a najviše Letonija, Rusija i Slovačka, bilježe povratak prema kršćanskoj vjeri. Slovačka unazad četiri godine drži rekord među svim europskim zemljama u porastu svećeničkih zvanja. Uloga religije u ponovnom osvajanju kulturnog i nacionalnog identiteta prema Tomkinu uvjerenju uopće se ne može dovoljno vrednovati, jer se u religioznoj sredini kulturni identitet daleko bolje čuva nego u areligioznoj.
Usprkos vidljivoj renesansi religije, prema tome sociologu, skoro da se u svim reformskim zemljama primjećuje nostalgija za komunizmom. To se obrazlaže time što je prije 1990. bila uobičajena jednakost građana i sigurnost radnog mjesta, zatim se dobivao stan i socijalno osiguranje, ma koliko to bilo na niskom stupnju. Komunisti su najsnažniji u Ukrajini, Slovačkoj i Češkoj Republici.