Rijeka, (IKA) – U trsatsko svetište, jedno od najvećih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, na Veliku Gospu 15. kolovoza hodočastilo je 15 000 koji su došli odati počast Majci Božjoj i uputiti joj svoje molitve. Iz udaljenih mjesta, iz gotovo cijele Hrvatske, na Trsat su stizali autobusi, a brojni su hodočasnici iz središta Rijeke na Trsat dolazili pješke, poznatim Kružićevim stubama. Središnje misno slavlje u večernjim je satima predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, uz suslavlje fratara čuvara svetišta i brojnih svećenika koji su prije mise ispovijedali vjernike. Mnogima je hodočašće na Trsat poticaj za sakrament pomirenja s Bogom i ljudima. Gvardijan trsatskog samostana fra Lucije Jagec na početku misnog slavlja podsjetio je na značajni jubilej, 640. godinu dolaska slike Marije Bogorodice na Trsat, koja se i danas časti i prije mise nosi u svečanom ophodu svetišta.
Nadbiskup Devčić u propovijedi je govorio o vjerskom značaju blagdana Uznesenja. Marijino uznesenje anticipacija je onoga što vjernike očekuje, stoga upućuje na potvrđivanje i produbljivanje vjere u uskrsnuće koju je Krist objavio. To je uskrsnuće cjelovitog čovjeka, dušom i tijelom, jer kršćanstvo ne prihvaća dualizam. “Marijino uznesenje u nebo njezino je uskrsnuće, jer upravo vjera u uskrsnuće afirmira da će vječno živjeti čitav čovjek, s dušom i tijelom. Kršćanstvu je, naime, stran svaki ekstremni dualizam koji dušu i tijelo promatra kao dvije neovisne i samo slučajno međusobno povezane stvarnosti. Tijelo je, prema našoj svetoj vjeri, jednako posvećeno Duhom Svetim kao duša i određeno za vječni život kao i ona”, rekao je. Nadbiskup je stoga potaknuo vjernike da ispravno prihvate vjeru u uskrsnuće te upozorio na danas prisutne devijacije u odnosu prema tijelu. “Iz vjere u uskrsnuće proizlazi obveza poštivanja dostojanstva svoga i tuđeg tijela. No, možemo se pitati koliko se ta obveza danas doista poštuje, unatoč sveprisutnom kultu tijela ili možda upravo zbog njega. Sve, naime, ukazuje na to da suvremeni čovjek ne uspijeva zauzeti ispravan odnos prema tijelu, ali isto tako niti prema svojoj duši, čije se postojanje čak nerijetko niječe. Treba li nas, stoga, čuditi da izostaje i istinska afirmacija čovjeka, ako nema ispravnog odnosa prema onim stvarnostima koje sačinjavaju ljudsko biće?”, rekao je nadbiskup. Uskrsnuće Kristovo vrhunska je objava pobjede života nad smrću. Stoga je nadbiskup Devčić pozvao na živu vjeru u uskrsnuće mrtvih koja potiče na preobrazbu i djelovanje. “Gospodin nas neprestano poziva na budnost koja se treba očitovati prije svega u brizi za čistoću i čvrstoću vjere u Njega i njegovu riječ, iz čega treba proizlaziti i odgovarajuća praksa. Uskrsnuće znači obnovu i preobrazbu čitavog našeg bića. Ali pogrešno bi bilo to smještati tek u vječnost, nakon završetka našeg zemaljskog života. Uskrsni Krist djeluje već sada i ovdje, preobražavajući i mijenjajući život onih koji mu se povjeravaju. Marijino je uznesenje najočitiji znak njegove prisutnosti u svijetu koja sve obnavlja i preobražava”, zaključio je nadbiskup.