Sinj, (IKA) – Na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, i ove su se godine rijeke hodočasnika slile u Sinj, koji ujedno toga dana slavi i Dan grada, na središnju proslavu koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uz koncelebraciju petnaestak svećenika. Među njima su bili provincijal splitske Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić, gvardijan samostana Gospe sinjske fra Bože Vuleta i župnik fra Nikica Ajdučić. Slavlje je započelo obišašćem s Gospinom slikom, koja je od Trga kralja Tomislava, po gradu, do Trga dr. Franje Tuđmana, praćena laticama cvijeća. Dostojanstvenu procesiju glazbenici su uzveličali fanfarama, kojima su označavali svečane trenutke hoda i blagoslova Gospinom slikom. Ove je godine slavlje svetkovine Uznesenja BDM u znaku otvaranja sedmogodišnje priprave za proslavu 300. obljetnice čudesne obrane Sinja 1715. godine, koja je trajala sedam dana a branitelji su je pripisali Gospinu zagovoru.
Uputivši pozdrav svim hodočasnicima i okupljenima u svetištu Gospe sinjske, njih oko stotinu tisuća, svima umornima od hodočašćenja i umornima na svojim životnim križnim putovima, franjevcima, čuvarima svetišta, svećenicima, redovnicama, gradonačelniku i alkarima, svim predstavnicima državnih vlasti a osobito hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, nadbiskup Barišić je kazao: “U našem svagdanjem životu mnogo nam znače pohodi i pozdravi: oni unose radost, oslobađaju od osamljenosti, stvaraju zajedništvo, otvaraju nova obzorja, potiču i ohrabruju, jednostavno rečeno: oni život znače. Osjetivši snagu Marijina pozdrava, Elizabeta kliče od radosti, a dionik te njezine radosti je i dijete koje u zreloj dobi nosi pod srcem”. Budući da je Hrvatska samo prošle godine umanjena za jedan grad od 10.000 stanovnika, nadbiskup je upozorio da je na djelu opasna diskriminacija rađanja i života u korist starenja i umiranja. “Hrvatskoj koja prihvaća status starice hitno je potreban jedan radostan pohod, jedan iskreni pozdrav životu, od njegova začetka u majčinoj utrobi do prirodne staračke zrelosti!” istaknuo je mons. Barišić u propovijedi te progovorio o nedavno donesenom, izglasanom zakonu o suzbijanju diskriminacije, koji ima pitom naslov a upitan sadržaj. “Tko to nije protiv diskriminacije? Ali, koje i kakve? Opravdano nam se pred ovim zakonom nameću mnoga pitanja. Tko ga je htio i zašto? Je li ga Hrvatski sabor slobodno ili podanički izglasao? Jesu li sabornici glasovali po savjesti ili je to bila svojevrsna eutanazija savjesti”, upitao je splitsko-makarski nadbiskup te zaključio: “Sabor bi trebao biti mjesto i simbol naše slobode, onog najvećega dara kog višnji Bog nam je do. Židovska intelektualka, a kršćanska mučenica Edith Stein reče: Pred našom slobodom i Bog se zaustavlja. Nije li se sa žurnim i hitnim pohodom toga zakona zaustavilo i Boga i našu slobodu pred pragom Hrvatskoga sabora?”

Nadbiskup Barišić nadalje se upitao: Kako to da smo taj zakon o čudnoj diskriminaciji, gdje je na djelu lom nature i kulture, koji je protivan naravi i evoluciji, zdravom razumu i nadnaravi, spremno prihvatili mi koji smo tek kandidati za Europsku uniju, a velika većina naroda i zemalja koji je sačinjavaju nemaju ga u svom zakonodavstvu? Kako to da se predsjednik članice EU s najmanjim postotkom vjernika, predsjednik Češke, snažno suprotstavlja takvom zakonu, a mi, gdje je taj postotak znatno viši, spremno ga prihvaćamo, pa čak i branimo? “Hrvatski sabor, najviše zakonodavno tijelo u jednoj od deklarativno najkatoličkijih zemalja u Europi gotovo jednoglasno prihvaća ovakav zakon. U najmanju ruku čudno! Jesu li uzdignute ruke sabornika koji su prihvatili ovaj zakon bile znak pozdrava Domovini, pozdrava braku i obitelji, jesu li bile pozdrav životu i našem sustavu vrednota, europskoj kulturi i civilizaciji ili su bile znak poraza i predaje, sluganstva? S takvom podložnošću, ne preostaje nam nego pitati se: koji je sljedeći korak”, upozorio je splitsko-makarski nadbiskup, kazavši da se zaobilaženjem običajnih načela i etičkih zasada otvara Pandorina kutija mnogih nevolja za budućnost hrvatskog naroda. Pomodarski odnos prema identitetu, sustavu kulturnih i tradicionalnih, moralnih i duhovnih vrijednosti i vrednota hrvatskoga naroda, brzo će nas ostaviti bez potomstva, što ne može biti cilj niti Europe, upozorio je nadbiskup.

Osvrnuvši se na današnje pluralno društvo, koje medijski promovira relativizam te život bez Boga kao poželjan i moderan način života, a uime pluralnosti mišljenja i postupanja vrši pritisak na zakonodavstvo, nadbiskup je sa žaljenjem ustvrdio da građanin postaje politički korektan i društveno prihvatljiv ako je bez uvjerenja i kriterija, identiteta i vrednota. “No, mnogi, ne samo koji su vjerni Crkvi i njezinu nauku, već vjernici nekršćani kao i ljudi dobre volje vide i s pravom pitaju: je li ovo relativističko mišljenje i ponašanje priprema budućega humanijega života ili je to početak kraja jedne civilizacije koja preko različitih oblika smrti degradira život. Svi oblici relativizma mogu se prevladati samo opredijeljenošću za život, ne bilo koji i bilo kakav, nego život po planu i programu koji je Tvorac zamislio. Budućnost je u rukama kršćanskih brakova i obitelji, kolikogod medijski eksponirani, a vjerojatno i za to plaćeni, tvrdili drugačije”, upozorio je nadbiskup. Pozvao je sve vjernike, osobito sabornike, koji su kršćani, da im vjera dijaloški bude u javnosti glasna i svjedočki prepoznatljiva u praksi. “Pozvani smo kao vjernici i kao građani dati svoj doprinos zdravom rastu i skladnom razvoju našega društva i naroda, da ne bismo postali sukrivci za sve ono što nije na strani života i budućnosti”, poručio je splitsko-makarski nadbiskup i propovijed završio molitvom Gospi Sinjskoj.
Na kraju misnoga slavlja gvardijan Vuleta čestitao je Sinjanima Dan grada te uputio riječ zahvale predvoditelju slavlja, provincijalu, svećenicima, redovnicama, predstavnicima gradskih vlasti i služba, na čelu s gradonačelnikom dr. Ivanom Nasićem, gradonačelnicima i načelnicima, predstavnicima drugih županijskih i državnih vlasti i političkih ustanova kako u Hrvatskoj tako i u BiH, ministru obrazovanja, znanosti i sporta dr. Draganu Primorcu, koji je Gospi sinjskoj došao kao hodočasnik a ne kao ministar i izaslanik, zastupnicima u Hrvatskom saboru s područja Cetinske krajine, predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije, predstavnicima svih udruga proizišlih iz Domovinskoga rata i svih drugih humanitarnih udruga, molitvenih zajednica, obrazovnih, kulturnih i humanitarnih ustanova i udruga, medijskim djelatnicima te alkarima, alkarskim momcima i upravi Viteškoga alkarskog društva na čelu s predsjednikom i ovogodišnjem slavodobitniku Alke te svima koji su na bilo koji način pridonijeli ljepoti slavlja. Potom su fanfare najavile blagoslov s Gospinom slikom. Pjevanje je uz pratnju Gradske glazbe predvodio mješoviti zbor Gospe sinjske na čelu sa s. Jelenom Mijić i mo. fra Jurom Župićem, a slavlje je izravno prenosio sinjski Hit-radio.
Proslava svetkovine Velike Gospe u sinjskomu svetištu završila je svečanom večernjom koncelebiranom misom koju je predvodio provincijal Tolić.