Velika Gospa u trsatskom svetištu

Rijeka, (IKA) – “Marija nije uznesena na nebo samo radi nje, nego i radi svih nas, radi svih ljudi. U njezinu uznesenju, kao i u uskrsnuću svoga Sina, Bog otkriva svoj plan sa svakim čovjekom, koji želi njegov naum prihvatiti i živjeti. Bog nam nudi ulaznicu u nebo, u drukčiji život, a na svakom je čovjeku hoće li tu ponudu prihvatiti i ući u tu novost, ili će ostati u starom životu”, poručio je u propovijedi brojnim vjernicima na središnjem misnom slavlju svetkovine Velike Gospe 15. kolovoza u trsatskom svetištu riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić.

Nadbiskup Devčić između ostaloga ukazao je kako nam blagdan Uznesenja Marijina u nebo nameće i postavlja pitanje o čovjeku: Tko je čovjek? Koji je posljednji smisao njegova života? Kako biti čovjek? “Za materijalistički i utilitaristički životni nazor, koji danas prevladava, za nazor trgovaca kojima su knjige primitaka i izdataka najviši moralni svjetionik, za nazor ljudi čiji pogled ne seže preko grobnog humka, ovaj blagdan koji nam govori o nebeskim visinama duha, kojim se spominjemo vječnog proslavljenja i izbavljenja čovjeka, o konačnoj preobrazbi ne samo duha, nego i materije, ovaj blagdan u takvom vremenu nema nikakvog stvarnog značenja. Ljudi takvog mentaliteta doista ne mogu razumjeti o čemu se tu radi, o kakvim je neprocjenjivim i nikakvim novcem plativim stvarima tu riječ. Ali, vjernici se ne bi smjeli pred tim stvarima obeshrabriti i smesti. Što se čovjek više pretvara u potrošnu robu, to kršćanin treba upornije i ustrajnije svjedočiti njegovu apsolutnu vrijednost i božanski poziv. Doista, ne varaju se oni koji ističu da je pitanje svih pitanja današnjeg čovječanstva pitanje o čovjeku. Nema sumnje, to je pitanje po srijedi kada se raspravlja i odlučuje o početku i kraju ljudskog života: o tobožnjem pravu na pobačaj i eutanaziju. Ali, ovo je pitanje po srijedi i kada tražimo rješenja za mnoge životne probleme ljudi: ovisno o tome kako odgovaramo na pitanje tko je čovjek, bit će i rješenja raznih njegovih problema. Tko visoko cijeni svakog čovjeka, kojemu je njegovo dostojanstvo najveća svetinja, neće se zadovoljiti polovičnim i nepravednim rješenjima bilo kojeg ljudskog pitanja”, istaknuo je nadbiskup Devčić, kazavši za Mariju da je bila borac i pobjednica protiv zla, bila je žena čistog srca, a samo ljudi čistog srca mogu stvarati čistije i pravednije odnose među sobom i oko sebe.
Borba za čisto srce je borba protiv: protiv egoizma, mržnje, pohlepe i svih mogućih oblika grijeha koji nas kaljaju. Ali, to je i borba za: borba za ljubav, za solidarnost, za vjeru i nadu, za dobro i onda kada nastupi, kako netko reče ‘zlo vrijeme za dobro’. U nebo, kao prvi, kao prethodnica svih pravednika, nije uznesen ni jedan moćnik ovoga svijeta, ni jedan koji vlastite interese stavlja iznad svega, ni jedan koji jedno misli, drugo govori, a treće čini; ni jedan vjerolomnik, klevetnik i lažljivac; ni jedan koji na tuđoj nesreći gradi vlastitu sreću. Prvi u očima ljudi nisu nužno prvi i u Božjim očima, jer Bog mjeri drukčijim mjerilima i kriterijima, poručio je nadbiskup Devčić.

Na Trsat Majci Milosti uputili su se vjernici Rijeke, okolice i Hrvatske. Kako je to i vrijeme godišnjih odmora, bilo je mnogo turista. Mise su slavljene u tijeku cijelog dopodneva svaki sat, a prva je služena već u 6.00 sati. Na popodnevnoj najsvečanijoj euharistiji kojoj je prethodio svečani ophod s likom Majke Milosti, okupilo se oko 7.000 vjernika. Uz nadbiskupa Devčića koncelebrirali su umirovljeni nadbiskup Josip Pavlišić, generalni vikar Riječke nadbiskupije mr. Emil Svažić, provincijal franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda fra Lucije Jagec, novi gvardijan svetišta fra Matija Koren i brojni svećenici i redovnici iz Rijeke, okolice i Metropolije. Misnom slavlju nazočili su predstavnici gradskih i županijskih vlasti. Trodnevnu pripravu uoči blagdana predvodio je fra Zvjezdan Linić, a odaziv vjernika sve tri večeri bio je velik.