Vatikan, (IKA) – U križu se odražavaju sve patnje današnjega čovječanstva, ali križni put je i put milosrđa i spasenja, kazao je papa Benedikt XVI. na kraju prvoga križnog puta koji je 14. travnja predvodio u rimskom Koloseumu, a u prigodi kojega su se 62 televizijske mreže povezale s 42 zemlje. Sveti Otac nosio je križ na prvoj i na posljednjoj postaji.
Razmatranja za tu pobožnost pripremio je nadbiskup Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan, a u njima je dotaknuo pitanja koja si čovjek postavlja u svome odnosu s Bogom, zlima današnjega društva, te nesposobnosti za prepoznavanje grijeha. Križni put nije nešto iz prošlosti i ne odnosi se samo na jedno određeno mjesto na Zemlji. Gospodinov križ obuhvaća svijet, njegov križni put prolazi kontinentima i vremenima, rekao je Sveti Otac tisućama vjernika koji su ga pratili u Koloseumu. Papa je svakoga pozvao da ne bude samo gledatelj na križnome putu. I mi smo uključeni, i trebamo potražiti svoje mjesto. Na križnome se putu ne može biti neutralan. Pilat, skeptički intelektualac, pokušao je biti neutralan, biti izvan svega, ali se baš tako postavio protiv pravednosti, a za prilagodljivost svoje karijere, istaknuo je Sveti Otac. Čovječanstvo je izgubilo smisao za grijeh, dopušta da se širi bezumna apologija zla, mahnita volja za prijestupima, lažna i nepostojana sloboda koja ističe obijesti, poroke i samoljublje, prikazujući ih kao uspjehe civilizacije. Zbog toga od Boga treba tražiti da nam otvori oči kako bi pokajanje očistilo našu dušu. Tu, kod prvoga Isusova pada, započinje dug niz patnji koje podnose muškarci, žene i djeca, bez razlike. Zastajući na postajama, razmatralo se o siromaštvu, bijedi i nesrećama koje donose tugu i očaj. Čovjek stoga treba otvoriti oči za ljepotu obitelji, taj Božji san, na koju se danas više ne gleda, jer je obijest ta koja prevladava. U odrazu križa vidjeli smo sve patnje današnjega čovječanstva, Kristov križ danas, rekao je Papa. Evanđelje nam pripovijeda o povijesti, ali mi trebamo iz njega izvući pouke. Plač treba poučiti, treba dovesti do ljubavi. U svijetu podijeljenome na područja blagostanja i područja bijede, treba naučiti živjeti u bratstvu, kako bi Zemlja bila samo jedan dom koji hrani sve i sve zaštićuje, stoji u tekstu uz križni put. Tijelo je bilo u središtu razmatranja uz X. postaju. Tijelo se danas često prodaje i kupuje. Čovjek još nije shvatio da ubija ljubav, te da bez čistoće tijela ne živi i ne može stvoriti život. I time čovječanstvo pribija Isusa na križ. Ali, on tu okrutnost ne pobjeđuje snagom. Ljubav je jedina snaga koja može pobijediti svijet. To je odgovor koji kao da je u tišini ušao u srce svakoga čovjeka koji se pita zašto je Krist umro na Križu. Odgovor je ljubav, ona ista ljubav koja izvire upravo iz Križa. Iz Isusove je smrti rođen novi Pavlov život, obraćenje sv. Augustina, ljubav Majke Terezije, te hrabrost Ivana Pavla II. To je istaknuo i papa Benedikt XVI. na svršetku križnoga puta. Tako smo i mi pozvani pronaći svoje mjesto, pronaći, zajedno s ovim velikim hrabrim svecima, put s Isusom i prema Isusu; put dobrote, istine i hrabrosti za ljubav. Tako smo shvatili da križni put nije jednostavno uspoređivanje mračnih i žalosnih stvari u svijetu, on nije ni moralizam koji je na kraju nedjelotvoran, nije ni glasni prosvjed koji ništa ne mijenja. Križni put je put milosrđa koje ograničava zlo; to smo naučili od pape Ivana Pavla II. On je put milosrđa, a tako i put spasenja, zaključio je Papa te dodao kako smo svi pozvani krenuti tim putem milosrđa i zajedno s Isusom ograničiti zlo.
Na Veliki petak u bazilici Sv. Petra papa Benedikt XVI. predvodio je tradicionalni obred Muke Gospodnje. Posebno je bila istaknuta opća molitva, kada se molilo i na arapskome jeziku. Propovijed je održao propovjednik Papinskoga doma o. Raniero Cantalamessa, koji je istaknuo kako je ljubav najozbiljnija stvar koja postoji na svijetu. Propovijed je započeo oštrim riječima protiv teorija koje bi željele diskreditirati Isusovu Muku, smrt i uskrsnuće, te govoreći o Judinoj izdaji istaknuo draž novca koji nadahnjuje tržište medijske propagande. Pritom je spomenuo tekstove poput Tomina, Filipova i Judina evanđelja, koji pak, kako je kazao o. Cantalamessa citirajući bibličara Raymonda Browna, oblikuju neobičan i dvojben scenarij. Mnogo se govori o Judinoj izdaji, a ne primjećuje se da ju se ponavlja. Krist se ponovno prodaje, ne više sinedrijskim poglavarima za 30 novčića, nego izdavačima i knjižarima za milijun dolara. Apokrifna evanđelja, Tomino, Filipovo i Judino, na koja se oslanjamo i koja se predstavljaju kao senzacionalna otkrića naših dana, napisana su u II. i III. stoljeću. Ni najkritičniji povjesničari, protivni kršćanstvu, nisu nikada pomislili da ti tekstovi mogu činiti povijest – kazao je o. Raniero te upozorio kako ne možemo dopustiti da se šutnja vjernika shvati kao zbunjenost, te da mediji manipuliraju dobrom vjerom milijuna ljudi, a da se ne prosvjeduje ne samo u ime vjere, nego i u ime zdravog razuma.

Najbolji način za razmišljanje o otajstvu Velikoga petka bilo bi čitanje prvog dijela Papine enciklike “Bog je ljubav”, istaknuo je Cantalamessa. Bog je ljubav, a Kristov križ je najveći dokaz za to. Isus Judu naziva prijateljem, ne zato što ga ovaj voli, nego zbog toga što On voli Judu. Stoga te Isusove riječi valja shvatiti ovako: nema veće ljubavi od ove, dati život za vlastite neprijatelje, smatrajući ih prijateljima. I na kraju, kao što je Bog svoju ljubav vječno vezao za čovjeka, tako treba mlade poučiti dimenziji “zauvijek”. Ljubav podrazumijeva cjelinu života u svakoj njegovoj dimenziji, pa i u onoj vremenskoj. Ne može biti drugačije, jer njezino obećanje teži konačnome. Ove tvrdnje neće biti dostatne kako bi promijenile aktualnu kulturu koja uzdiže slobodu promjene, spontanost trenutka, jednokratnu uporabu primijenjenu i u ljubavi, ali neka barem posluže za potvrđivanje dobrote i ljepote vlastitoga izbora onima koji su odlučiti živjeti ljubav između muškarca i žene prema Božjem nacrtu, a ponajviše neka potakne brojnu mladež da učini isti takav izbor, rekao je Cantalamessa.