VELIKO MEDIJSKO ZANIMANJE ZA PAPINO HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU
Otkako je Papa 29. lipnja protekle godine u posebnom pismu objavio svoju želju da u Svetoj godini hodočasti u sveta mjesta povezana s poviješću spasenja, svjetska je javnost s posebnim zanimanjem pratila svaki korak vatikanske diplomacije u realizaciji toga putovanja na osjetljivo područje Bliskog istoka
Vatikan, 17. 1. 2000. (IKA) – Otkako je Papa 29. lipnja protekle godine u posebnom pismu objavio svoju želju da u Svetoj godini hodočasti u sveta mjesta povezana s poviješću spasenja, svjetska je javnost s posebnim zanimanjem pratila svaki korak vatikanske diplomacije u realizaciji toga putovanja na osjetljivo područje Bliskog istoka. I premda kratko službeno priopćenje kojim je Sveta Stolica 12. siječnja najavila Papin posjet Svetoj zemlji od 20. do 26. ožujka ne navodi i pojedinosti programa, naišlo je na veliki medijski odjek. Promatrači ocjenjuju kako je program “izvrsno promišljen” i uravnotežen – Papa će pored misnih slavlja na svetim mjestima kršćanstva posjetiti i židovski Zid plača te džamiju Al Aqsa. Susrest će se s poglavarima kršćanskih Crkava kao i muslimanskim i židovskim vođama. Predviđeni su i susreti s državnicima – jordanskim kraljem Abdullahom II., izraelskim predsjednikom i premijerom Ezerom Weizmanom i Ehudom Barakom te palestinskim vođom Jasserom Arafatom. Galilejom će putovati helikopterom, a još uvijek nije poznato koja će sveta mjesta posjetiti osim Nazareta. Mediji će s posebnom pozornošću pratiti Papin boravak u Nazaretu, zbog napetosti oko gradnje džamije ispred bazilike Navještenja, a poznavatelji bliskoistočnih prilika ocjenjuju da će Papin posjet jednom od najvažnijih islamskih svetih mjesta – džamiji Al-Aqsa – imati “kao psihološki zemljotres” nesagledive učinke.
Hodočašće koje je Papa zamislio u lipnju uključivalo je Abrahamovo rodno mjesto Ur u današnjem Iraku, Sinaj, Damask i Atenu. Iračke su vlasti 10. prosinca odbile mogućnost Papin posjeta, obrazlažući odluku sigurnosnim razlozima. Grčka pravoslavna crkva i nadalje se protivi dolasku Svetog Oca u Atenu. Premda se to u vatikanskom priopćenju ne spominje, još uvijek se nagađa o mogućnosti posjeta Damasku, izravno povezanoj s napretkom u izraelsko-sirijskim pregovorima.
Službeni egipatski izvori objavili su 15. siječnja da će Papa krajem veljače posjetiti Egipat, navodeći i neke pojedinosti pohoda kao što su dolazak u Kairo 25. veljače i susreti s predsjednikom Hosnijem Mubarakom, predstavnicima najvišega sunitskog obrazovnog tijela Sveučilišta Al-Azhar te pohod pravoslavnom manastiru sv. Katarine u podnožju Mojsijeve planine, no ti planovi još uvijek nisu službeno objavljeni u Vatikanu.