Vepric, (IKA) – U Gospinu Lurdskom svetištu Vepric, pokraj Makarske, održana je 19. veljače duhovna obnova za svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakon svečanog bogoslužja, koje je predvodio nadbiskup Marin Barišić, radni dio susreta bio je posvećen propovijedanju. O konkretnom pristupu propovijedi govorio je fra Zoran Kutleša, župnik u Prološcu. Za predavanje onoga što Bog preko nas poručuje potrebno je iskustvo slušanja – istaknuo je, upitavši se jesu li današnji propovjednici spremni izložiti se za vrijeme u kojemu žive, kao što je to npr. učinio naš bl. Alojzije Stepinac koji je prepoznao svoje vrijeme. U naše se vrijeme ljudi sve više povlače u privatnost te nestaje smisao za žrtvu. Tko se još danas brine za prava branitelja i njihovih obitelji i koliko poznajemo socijalno stanje naših obitelji? Koliko naše propovijedi iscjeljuju rane – upitao je predavač. Istaknuo je zatim da ni u Europskom ustavu neće biti spomenut Bog, a da se istodobno promiče vraćanje prirodi, mitu i mitologiji, te pokazuje velika otvorenost novim religioznim strujama. Usporedo s tim gotovo su se ugasila kućna ognjišta, i nestala je čvrsta zajednica. Roditelji se u televizijskim emisijama za mladež predstavljaju kao nazadni, rastreseni i izgubljeni. Da bi bio netko – ističe se, moraš nešto imati. U općoj dezinformiranosti i dezorijentiranosti gubi se savjest, a mediji postaju jedini odgojitelji. Kršćani stoga ne smiju zatvarati oči pred situacijom u kojoj žive, a pogotovo to ne smiju propovjednici, zaključio je fra Zoran Kutleša. Profesor biblijske teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. Marinko Vidović u svom je izlaganju istaknuo da propovijed treba biti poticaj da vjernik zaživi svoju vjeru. Homilija je objaviteljski događaj, koji se temelji na Božjoj Riječi. Zbog toga valja voditi računa i o načinu na koji se naviješta Riječ, te je važno i da lekcionar bude uredan, a ambon odgovarajuće uređen. Iznio je zatim kako se treba pripremati za homiliju. Uz opću kulturu, propovjednici bi trebali biti profesionalci u navještaju Božje Riječi. Potrebno je stoga odvojiti vrijeme za svakodnevnu meditaciju nad svim čitanjima, te potom pokušati sučeliti osobno iskustvo s onim koje je iznio pisac te Riječi. U uočavanju cjeline biblijskog iskustva važan je životni smještaj biblijskog izvještaja i što nam on konkretno govori. Propovjednik treba nadalje biti obziran na ono što Crkva naučava, i što tumači. S jedne je strane vertikala Božje Riječi, a s druge je horizontala ljudskog iskustva. Ako se zaboravi na vertikalu, propovijed se lako pretvori u politički govor. Homilija, naime, treba unositi Božje svjetlo u konkretne probleme te treba u tom svjetlu vrednovati i ljudske vrednote i pokušati izreći ljudski smisao. Valja voditi računa i o sustavnosti navještaja Riječi i o terminologiji, da je svatko može razumjeti. Dr. Vidović istaknuo je još da treba sačuvati otajstvenost Riječi, te objasnio zašto je potrebno napisati homiliju. U raspravi nakon izlaganja, pastoralni vikar mons. Drago Šimundža podsjetio je svećenike da će u Službenome nadbiskupijskom vjesniku dobiti materijale za korizmene propovijedi, te ih zamolio da pažljivo pročitaju nadbiskupovu poruku. Generalni vikar mons. Ivan Ćubelić upozorio je da bi biblijska čitanja trebali čitati odrasli ljudi. Na kraju je nadbiskup Barišić zahvalio svima na sudjelovanju, te zamolio dekane da ga izvijeste koji svećenici nisu mogli doći na tu duhovnu obnovu kako bi ih pojedinačno mogao upozoriti na važnije točke koje su tu iznesene. Potaknuo je zatim svećenike da u ovoj Godini biblije sa sobom uvijek na put, uz krunicu i časoslov, nose i bibliju. Istaknuo je da unaprijed treba pročitati ne samo sva četiri biblijska čitanja, koja se čitaju na nedjeljnim i blagdanskim bogoslužjima, nego i dnevna čitanja, jer se ne može propovijedati bez koordinata Božje Riječi i stvarnosti. Ne može se propovijedati Krista ni bez Crkve, kao ni bez vjerovanja i zajednice Crkve, zaključio je nadbiskup Barišić.